Hrvatski radio

Radio Osijek

Kritika mračnog uma ili o etici krivnje

09.10.2021.

12:07

Autor: Neven Knežević

hrt.hr - Radio Osijek

hrt.hr - Radio Osijek

Foto: - / -

Profesor, političar, književnik. "Najstariji sam profesor na univerzi", rekao je Zlatko Kramarić promovirajući na Filozofskom fakultetu u Osijeku svoju novu knjigu "Kritika mračnog uma" kao osvrt na sve proživljeno....

"Kada ćete objaviti prvi roman", bilo je jedno od pitanja autoru najnovije. Odgovor je bio da to i namjerava, a do tada nastajala su i nastaju zanimljiva štiva za mnoge nevjerojatnom brzinom. Naime Kramarić je sredinom 2019. počeo pisati knjigu i dovršio je za godinu dana. Ništa neobično da paralelno nije stvarao još dvije. Jednu je objavio, a druga sličnog naslova kao novoobjavljena samo s atributom "političkog uma" čeka skoru promociju. 

U čemu je poanta "mračnog uma". Koliko je sličnosti s filozofskim djelom Immanuela Kanta. Kako kaže autor vjerojatno se između ta dva pojma ne može staviti znak jednakosti, no možda ipak... Kantova "Kritika čistog uma" decidirano ne odgovara na pitanje čemu dati prednost u stjecanju znanja ili saznanja. Razumu ili spoznaji. U raspravi Kant filozofski govori o našem umu i njegovoj strukturi i pod kojim kategorijama "slažemo" naše iskustvo. Možda bi Kant da sada živi drugačije naslovio svoje djelo", kaže Kramarić. No da bismo bolje razumjeli naslov korisno je razmotriti dodatak "ili o etici krivnje". Što je krivnja i kako ju definirati? "Krivnja je subjektivni dojam o vlastitim djelima", navodi se u definiciji. Ako to pokušamo prenijeti na razdoblje koje proživljavamo ili smo proživjeli i postupke  sudionika dolazimo do kritike njihovih postupaka. Upravo Domovinski rat bilo je jedno od područja koje Kramarić u svojoj "Kritici" analizira. Što su Nijemci napravili nakon Drugog svjetskog rata kako bi doživjeli katarzu?, pita autor. Prihvatiti krivnju za počinjeno jedan je od osnovih postulata kako krenuti dalje i kako ponovno postati dio svijeta. Koliko je Srbija spremna za suočavanje s brojnim počinjenim zločinima. Dakako nije samo Domovinski rat u fokusu analize. I korona kriza bila je dobar poligon sa stvaranje poticaja u nastajanju najnovije knjige. 

Ova knjiga je, između ostalog, i moj prilog obilježavanju mojih prvih 65 godina života, kaže Kramarić i dodaje da je što je stariji sve kritičniji prema sebi.

Na predstavljanju knjige govorili su recezenti profesor Josip Vrbošić i kolegica s Fakulteta Kristina Peternai Andrić. Govoreći o knjizi istaknula je da je podijeljena na dvije cjeline. Prva "Zapisi iz podzemlja" i druga "Naša lektira" što sadrže četrdesetak kraćih eseja pisanih kao pisma iz hrvatske i svjetske suvremenosti i književnosti kao primjerice Život poslije potresa, a prije korone. Sadržaji se tiču političkih kretanja i zbivanja, reakcija na svakodnevne prirodne pojave i njihovu etičku kritiku. Značaj djela moguće je raščlaniti na nekoliko elemenata, onaj društveno političkog predznaka i onaj što propituje etičko-političke teme u književnim djelima, rekla je. 

Političku dimenziju književnosti, a onda i njezine etičke implikacije, Kramarić postavlja kroz pitanja oblikovanja i funkcioniranja sustava. Međuodnos većine, elite i manjine ili odnose moći u društvu i važeće društvene konvencije, rekla je Peternai Andrić.   

-

-

Foto: - / -

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.