Hrvatski radio

Radio Osijek

11:54 / 14.04.2020.

Autor: Radio Osijek/Hina/TM

Markice "Hrvatski zaštićeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi"

Markice "Hrvatski zaštićeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi"

Markice "Hrvatski zaštićeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi"

Foto: - / -

Hrvatska pošta pustila je u opticaj u ponedjeljak nove prigodne poštanske marke iz serije "Hrvatski zaštićeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi", a prikazuju lički krumpir, baranjski kulen i ogulinski kiseli kupus te vrijede 6,50 kuna.

Marke su izdane u arčićima od 9 maraka, tiskane u nakladi od 100.000 primjeraka po motivu. Nominalna vrijednost maraka je 6,50 kn, stoji u priopćenju Pošta.
Autor dizajna je Duje Šegvić, autori fotografije za baranjski kulen je Hrvoje Matijević, za lički krumpir Tihana Bošnjak Šegvić te Duje Šegvić za ogulinski kiseli kupus.
 "Na markama su istaknute zaštićene oznake izvornosti (ogulinsko kiselo zelje) i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (lički krumpir i baranjski kulen). Tim oznakama označeni su proizvodi čiji je naziv kao takav zaštićen u cijeloj Europskoj uniji", navode u priopćenju.
Marke se mogu kupiti i na mrežnoj stranici  ePost shop Hrvatske pošte, gdje u opisu poštanske marke s baranjskim kulenom stoji tekst Ministarstva poljoprivrede: 

"Baranjski kulen je fermentirana trajna kobasica proizvedena od svinjskog mesa začinjenog mljevenom paprikom, bijelim lukom i paprom napunjenog u svinjsko slijepo crijevo. Izvana je svijetlo do tamnosmeđe boje, a na presjeku varira od svijetlo do tamnocrvene. Okus baranjskoga kulena blago je ljut zbog dodatka paprike, s karakterističnom aromom dimljenoga fermentiranog mesa koju nadopunjuje bijeli luk i papar. Specifičnost baranjskoga kulena u odnosu na druge kulene jest dodatak papra. Baranjski proizvođači počeli su koristiti papar po uzoru na proizvodnju južno- -ugarskih salama čija im je tehnologija bila poznata s obzirom na to da su nekada u Baranji okosnicu gospodarskog života činila poljoprivredna dobra u posjedu visokoga austrougarskog plemstva s dobro razgranatim trgovačkim mrežama. Otvorenost prema ondašnjoj Europi baranjskim je proizvođačima učinila papar dostupnijim, što se može smatrati razlogom njegova korištenja u proizvodnji baranjskoga kulena. Od kraja Drugoga svjetskog rata najveća proizvodnja baranjskoga kulena bila je u Belom Manastiru, u objektima prerade mesa poduzeća Belje, PZ Baranjka. Tada je recept za baranjski kulen bio poslovna tajna, a proizvodnju je vodio majstor Radivoj Vuković, koji je došao u posjed recepta za pannonski kulin od jednog mesara kobasičara iz Karanca. Recept je primijenio u proizvodnji, a naziv proizvoda izmijenio u baranjski kulen, kako su ga baranjski proizvođači češće nazivali. Anegdota spominje da je recepturu zaključavao u sef sve dok nije uvidio da svi baranjski proizvođači kulen proizvode upravo na taj način. Naziv „baranjski kulen“ registriran je na razini Europske unije 23. rujna 2015. kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla čime je zaštićen od bilo kakva oblika zlouporabe u cijeloj Europskoj uniji. Na tržištu se pod nazivom „baranjski kulen“ mogu nalaziti samo oni proizvodi koji su proizvedeni prema Specifikaciji proizvoda za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla Baranjski kulen te za koje proizvođači posjeduju valjanu Potvrdu o sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom proizvoda, koju je izdalo ovlašteno kontrolno tijelo. Izvor podataka: Ministarstvo poljoprivrede https://poljoprivreda.gov.hr/"

baranjski-kulen-markica.jpg

baranjski-kulen-markica.jpg

Foto: - / -

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.