“Mir Božji - Hristos se rodi!”

Božić je najradosniji blagdan u nizu od 12 Gospodnjih i Bogorodičinih blagdana. Prije Badnjeg dana Crkva priprema vjernike kroz tri tjedna koja su povećena djeci, majkama i očevima. Na Badnjak je, u pravoslavnim obiteljima, običaj da se na večer unosi Badnjak – mlado hrastovo ili cerovo drvo koje označava snagu malog Boga Božića čija snaga, zbog njegove tjelesne veličine nije umanjena. Posebno je naglašeno paljenje badnjaka.

Bombone, odnosno orahe domaćica stavlja u 4 kuta sobe u kojoj će biti posna večera. Time se želi naglasiti da je Bog došao za sve ljude na sve četiri strane svijeta, a djeca pijuću poput pilića i traže darove. Od posnih jela sprema se riba, posni grah i pogača. Najvažnije je da jelo pripravlja svaka obitelj, prema svojim mogućnostima, ali svi nastoje da Božić, koji je jednom u godini, proslave dostojanstveno.

I zajednica vjernika unošenje Badnjska proslavlja prvenstveno liturgijom, a onda i večernjim bogosluženjem. Negdje se badnjak pali, negdje vjernici dio Badnjaka nose kući u kojoj on, zataknut za ikonu stoji do sljedećeg Božića.

Božićno se bogosluženje služi u 4 sata ujutro te još jedno tijekom prijepodneva. Završetkom liturgije vjernici odlaze svojim obiteljima na zajednički ručak. Ukućani lome česnicu i onaj, koji u njoj nađe novčić, smatra se da će biti sretan iako Božji blagoslov nikog ne obilazi. Na Božić se ne ide nikome u kuću osim gosta, koji se zove položajnik. On je prvi gost koji donosi radost božićnoga blagdana. Svim vjernicima, koji Božić slave po julijanskom kalendaru, upućujemo čestitke riječima Mir Božji – Hristos se rodi.

Za vjernike koji Božić slave po julijanskome kalendaru, protojerej stavrofor Predrag Azap, paroh iločki i srijemski, uputio je božićnu poruku koju prenosimo u cijelosti.

"Zajedništvo i društvenost su jedna od glavnih odlika ljudskih bića. Ljudi su bića koja se ostvaruju kroz druge ljude – potrebni su im prijatelji, porodica i osjećaj zajedništva. To zajedništvo posebno dolazi do izražaja kada su Božićni praznici. Praznik Rođenja Hristovog - Božić smatra se praznikom mira, ljubavi, radosti i nade, ali ponajviše se smatra praznikom porodice i zajedništva. U ove dane nam je posebno važno osjećati se prihvaćenima u društvu, pripadati nekoj zajednici i imati s kime podijeliti osjećaje sreće i radosti zbog Hristova rođenja. S obzirom na to da naša Domovina ima veliko šarenilo vjerskih zajednica, Božić se slavi i po gregorijanskom i po julijanskom kalendaru. To predstavlja najljepši buket naroda Božjeg, što je više raznolikog cvijeća, raznih boja i vrsta, buket će biti mnogo ljepši. Zato je potrebno zajedništvo svih njenih građana u našem društvu i domovini a Božić je ta divna prilika obnoviti mir i ljubav i ugledati se na Isusa Hrista našeg Spasitelja", stoji u božićnoj poruci protojereja stavrofora Azapa.

Domovina je moja njiva i dvorište

"Uređujući dvorište i obrađujući njivu, mi služimo domovini i istu jačamo, ljepšom je činimo. Uređeno dvorište je slika moje Slavonije i Srijema, a obrađena njiva i pokošena livada je njena snaga, a naša sigurnost. Domovina je moja porodica. Briga o njoj je briga o domovini. Nas Gospod Svevišnji obavezuje da se o sebi i porodici brinemo i da nikad ne dopustimo da o tuđoj pomoći ovisni postanemo. Domovina je moj komšiluk, moje susjedstvo. Bit će jača moja zemlja, bit će sretnija domovina moja, ako s susjedom živim u slozi i ako se međusobno pomažemo. Onda neće biti prostora za sukobe i svađe, za ograde i zidove među nama. O komšiji - susjedu jednom mudar čovjek je rekao, da taj odnos među susjedima treba biti tako jak kao da ćemo jedan drugog nasljeđivati. Domovina je moja parohija ili župa. Svaka parohija je složna mjesna zajednica, složan kvart u gradu, ulica i selo. Naša nada da će sutra biti bolje treba nas podići u akciju da uredimo naše gradove i naša sela jer to "bolje" može doći samo iz nas i od nas. Ne mora čovjek biti na mjestu gradonačelnika ili predsjednika vijeća neke općine, da samo od njega očekujemo aktivnost, može svaki građanin biti od pomoći. Uredimo zato naša naselja i mjesta življenja, ne samo fizički, već tako što ćemo se svi u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti staviti na raspolaganje društvu, zajednici i to bez pitanja ko će nam to priznati i hoće li nam to neko platiti", nastavlja paroh iloči i srijemski.

Zajedno protiv pandemije i nepogoda

"U posljednjih godinu i nešto više, točnije u ovo pandemijsko vrijeme, svjedočili smo slučajevima gdje čovjek ima ovozemaljsko bogatstvo. Želi steći i imati, no bolest ga obuzima. I sve to bogatstvo dao bi za kisik, za jedan normalan udah i izdah. Zato upravo zbog toga iskoristimo svaki tren našeg života da živimo u ljubavi i miru.

Pozivam ovoga Božića da se podignu sve molitvene zajednice, sav vjerujući narod u Hrvatskoj, da zbijemo redove i da molimo za našu zemlju za sve one pogođene potresom i drugim nepogodama i bolestima!

Neka odjekuje pjesma anđela: Slava na visinama Bogu, a među ljudima mir i dobra volja!

Mir Božji, Hristos se rodi!

Čestitam vam Božić i Novu 2022. godinu", stoji u božićnoj poruci prote iločkoga i srijemskoga Predraga Azapa.