Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva

Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Godišnje prosječno oboli oko 3600 osoba.

Od 3600 osoba koje obole od te zloćudne bolesti, većina je muškaraca, oko 60% posto. Češći je kod osoba starije životne dobi, ali petina oboljelih je mlađa od 60 godina. Prosječna dob prilikom oboljenja bila je 69 godina. Rak debelog i završnog crijeva (kolorektalni rak) treće je po redu sijelo raka u svijetu, nakon raka dojke i raka pluća. Prema procjenama Svjetske organizacije za istraživanje raka, godišnje od njega oboli gotovo 2 milijuna osoba, a umre 0,95 milijuna.

Po smrtnosti od zloćudnih bolesti kolorektalni je rak na drugom mjestu, nakon raka pluća. Godišnje od njega umire oko 2100 osoba, također 60% muškaraca. Trend mortaliteta je stabilan u posljednjih 10 godina, no pojavnost kolorektalnog raka je u porastu, oko 1% godišnje u posljednjih 20 godina.

Prema procjenama Europske komisije za zemlje članice EU, stope incidencije kolorektalnog raka najviše su u Slovačkoj, Danskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj, dok je mortalitet najviši u zemljama istočne Europe. Hrvatska se nalazi na 9. mjestu po pojavnosti raka debelog crijeva, a na visokom 2. mjestu po smrtnosti.

U Hrvatskoj od 2007. godine postoji Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Odazivanjem u program te testiranjem rak debelog crijeva može se otkriti u ranom stadiju, kad je preživljenje vrlo visoko. Osim toga, kolonoskopskim pregledom mogu se otkriti te ukloniti potencijalno zloćudni polipi, čime preveniramo i sam nastanak raka.

„Imamo neke rizike na koje ne možemo utjecati, genetika, spol, dob, ali imamo zato one na koje možemo utjecati i zbog njih smo tu.”, rekla je doc.prim.dr.sc. Senka Samardžić, dr.med. specijalist javnog zdravstva i dodala kako je važno više se kretati, smanjiti tjelesnu težinu, ne pušiti i ne piti alkohol u većim količinama.

„Nacionalnim programom za otkrivanje raka debelog crijeva obuhvaćena je populacija od 50 do 74 godine. Oni svake dvije godine dobiju na kućnu adresu pismo s uputama za testiranje u kući. Uzorak trebaju nama poslati u zavod, a mi ih nakon analize, ako je potrebno, upućujemo ih u KBC. Sve je besplatno, potrebna je samo dobra volja. Nažalost odaziv je oko 20% što nas u županiji svrstava u hrvatski prosjek. Mi bi voljeli da je odaziv veći, a pozivamo i mlađe koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu da se prijave za preglede i što prije ih obave.”, rekla je doc. prim. dr. sc. Senka Samardžić.