Obilježen Dan progona njemačkog stanovništva - Vertreibungstag

Na mjesnom groblju u Krndiji, mjestu u blizini Đakova iz kojeg su partizanske vlasti krajem Drugoga svjetskog rata prognale većinsko njemačko stanovništvo, a selo pretvorile u logor za Folksdojčere danas je obilježen Dan progona - Vertreibungstag.

U logoru su bili Krndijaši koji nisu napustili dom i drugi pripadnici njemačke zajednice.

Tim je povodom na groblju izrečena molitva, a kod spomen-obilježja položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Sjećanje na žrtve progona organizirala je njemačka zajednica Zemaljska udruga podunavskih Švaba, Ogranak Đakovo, a na komemoraciji su bili i predstavnici Grada Đakova.

Vodeći molitvu, župnik župe sv. Ladislava kralja u Punitovcima Đurica Pardon podsjetio je kako su na današnji dan prije 77 godina svoje domove i svoju Krndiju, tada napredno i veliko selo s gotovo 2500 stanovnika njemačke nacionalnosti, napustili prognani Nijemci.

"Odavde je prije 77 godina otišla velika većina stanovnika sela koje je nekad bilo najveće u Đakovštini, najveće selo naše župne zajednice koje je osnovao biskup Josip Juraj Strossmayer i naselio podunavskim Švabama, vrijednim i umješnim narodom u raznim zanatima. Bili su mu potrebni i za gradnju katedrale u Đakovu, ali i za krčenje šuma i privođenje zemljišta poljoprivredi", podsjetio je župnik, ističući da je i danas zemlja oko Krndije najkvalitetnija u Đakovštini.

Pardon je podsjetio na mnoge sadržaje koje je Krndija imala do progona - gospodarske, dvije čitaonice i 12 brijača.

Dio stanovnika, rekao je župnik Pardon podsjećajući na događaje nakon Drugoga svjetskog rata, ostao je u Krndiji, skončavši u grobnici na mjesnome groblju zajedno s mnogima s područja Đakovštine i drugih krajeva Hrvatske koji su završili u tamošnjem radnom logoru.

Pardon je govorio i o strahotama kroz koje su prolazili zatočeni logoraši te je istaknuo kako se nitko od podunavskih Švaba, koji su do kraja Drugoga svjetskog rata živjeli u Krndiji, onamo nije nikada vratio.

Danas selo ima oko 40 stanovnika, a seoska crkva, koju su partizani granatirali i jedno je vrijeme pretvorili u skladište umjetnoga gnojiva, u međuvremenu je obnovljena.