Obilježen Svjetski dan nepušenja

Svjetski je dan nepušenja na koji se ove godine posebno upozorava na problem pušenja kod mladih i agresivnost duhanske industrije prema njima. Na glavnom osječkom trgu obilježili su ga Zavod za javno zdravstvo i Gradska liga protiv raka.

Podsjetili su na poraznu činjenicu da je u Hrvatskoj svaka treća odrasla osoba pušač, odnosno 35% muškaraca i 27% žena. Upozorili su na to da duhanska industrija nove generacije privlači proračunatim pristupima – od dizajna proizvoda do marketinških kampanja. Zbog toga je ovogodišnja globalna kampanja usmjerena prema mladima i na razotkrivanje nečasnih taktika te industrije. „Želimo da mladi ne pokleknu i da ne postanu pušači. Nakon dvadesete do dvadeset pete godine života rijetko tko počne pušiti, znači razdoblje adolescencije nam je najkritičnije”, rekla je voditeljica Službe za javno zdravstvo u Zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, doktorica Senka Samardžić.

Tajnik Gradske lige protiv raka Osijek, doktor Nikola Kraljik osvrnuo se i na aktualne rasprave vezane uz to koliko je koronavirus opasan za pušače. Rekao je kako pušenjem oštećujemo sluznicu dišnog sustava i narušavamo obrambenu snagu organizma. Inače, istraživanja pokazuju da pušači imaju veći rizik od razvoja teškog oblika bolesti uslijed infekcije koronavirusom SARS-CoV-2, u usporedbi s nepušačima. Spojevi koje sadrži cigareta također su glavni faktori rizika obolijevanja od nezaraznih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i respiratornih bolesti, čime su osobe s ovim stanjima pod većim rizikom za razvoj teške bolesti, u slučaju zaraze novim koronavirusom, SARS-CoV-2. Istraživanja pokazuju kako se 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, lakše hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje se kašalj i otežano disanje te se poboljšava funkcija pluća.

Sa svakim dimom cigarete u tijelo se unosi više od 4000 raznih kemikalija, od kojih je 3000 respiracijskih iritansa, a pedesetak pouzdano kancerogeno. Najpoznatiji je nikotin - spoj koji uzrokuje ovisnost. Iako je najizloženiji dišni sustav, negativan utjecaj duhanskog dima očituje se u cijelom organizmu. Pušenje uzrokuje rak pluća i bronha, iznimno povećava rizik pojave raka ždrijela i usne šupljine, oštećuje krvne žile i pogoduje pojavi ateroskleroze (suženja krvnih žila zbog stvaranja ateroma, nakupina na unutarnjoj strani stijenke krvnih žila) te tako povećava rizik pojave većine kardiovaskularnih bolesti (infarkt, moždani udar) i sudjeluje u samom mehanizmu nastanka tih bolesti. Kardiovaskularne bolesti i karcinomi vodeći su uzroci smrtnosti, obolijevanja i invaliditeta. Pušenje uzrokuje kroničnu opstruktivnu bolest pluća, pogoduje nastanku osteoporoze, impotencije i neplodnosti, pogoduje nastanku bolesti desni i zubnog karijesa, povećava rizik pojave raka bubrega, mokraćnog mjehura i maternice, oštećuje probavni sustav, uzrokuje naboranost, suhoću, promjenu boje kože i preuranjeno starenje. Smanjuje i osjet okusa i mirisa.

Pasivno pušenje također je vrlo opasno i štetno za zdravlje, uzrokuje zloćudne bolesti te mnoge ozbiljne respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Upotreba nikotina i duhanskih proizvoda povećava rizik od raka, kardiovaskularnih i plućnih bolesti.