Objavljeni rezultati zimskog prebrojavanja ptica u Kopačkom ritu

Međunarodni dan vlažnih i močvarnih staništa obilježen je u Osijeku skupom na Pravnom fakultetu koji je organizirala Javna ustanova za zaštitu prirode Osječko-baranjske županije. Objavljeni su rezultati zimskog prebrojavanja ptica močvarica u Kopačkome ritu koje je pokazalo da je ekosustav stabilan i da nema smetnji za obitavanje ptica i drugih životinja u tom prirodnom staništu. 

Ptice su iznimno značajni bioindikatori i na primjeru ptičje populacije mogu se pratiti trendovi u okolišu, a u baranjskome prirodnom biseru razloga za brigu nema. „Prebrojili smo otprilike 34.400 ptica na području Kopačkoga rita, no ove smo godine prebrojavali ptice i na području o kojem kao ustanova skrbimo, a to je Dunav sjeverno od Kopačkoga rita gdje smo zabilježili još oko 950 ptica”, rekao je ravnatelj Javne ustanove Parka prirode Kopački rit Tomislav Bogdanović.

I što se ptičjih vrsta tiče podaci su očekivani. „Uglavnom su to patke, guske, veliki vranci, crvenokljuni labudovi i liske”, kaže stručna suradnica u Javnoj ustanovi, biologinja i ekologinja Marija Vereš. No, obično se tijekom prebrojavanja primijeti i koja rjeđa vrsta pa su tako ovaj put uočene četiri jedinke velikog pozviždača. Ukupno je utvrđena 81 ptičja vrsta. Inače, ove su se godine ptice prebrojavale na još 20 lokacija diljem Osječko-baranjske županije gdje ih je zabilježeno 22.944.

Rezultati prebrojavanja tradicionalno se objavljuju na Dan močvarnih staništa koji se obilježava kako bi se podignula svijest o važnosti očuvanja i održivog korištenja močvara za zdravlje ljudi i cijelog planeta. „Vlažna staništa nestaju pod utjecajem čovjeka i klimatskih promjena, što znači ugrozu za više od 19 tisuća biljnih i životinjskih vrsta. Kad je riječ o srednjem Podunavlju, u posljednjih je stotinu godina nestalo više od 80% vlažnih staništa”, rekao je Mislav Barić iz Udruge Zeleni Osijek. On je na skupu predstavio projekt WetlandRestore u sklopu kojeg je obnovljeno hektar i pol vodene površine staništa Čarna kod Zlatne Grede koje je tako izbjeglo sudbinu bara, kanala i rukavaca koji su se unatrag 20 godina isušili i postali kopnena staništa zbog trenda smanjenja srednjih i visokih vodostaja Dunava i Drave.

U organizaciji skupa sudjelovali su i predstavnici Osječko-baranjske županije, Zelene pravne klinike Pravnog fakulteta, Udruge studenata biologije ZOA i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.