Okupatore smo tukli jedinstvom i drugarstvom

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Osijeka i ove je godine organizirala polaganje vijenaca i sjećanje na žrtve iz Drugog svjetskog rata u Osijeku, Paučju, Podgorju i Boroviku. U Osijeku je obilježavanje Dana antifašističke borbe tradicionalno održano u Perivoju kralja Tomislava.

Formiranja prvog, Sisačkog partizanokog odreda, u šumi Brezovici prisjetio se pred okupljenima predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista iz Osijeka Dragutin Mijoč. Istaknuo je kako je najveća vrijednost antifašističke borbe bilo jedinstvo hrvatskog i srpskog naroda tadašnje države u borbi protiv fašističkih okupatora. "Od početnik 188 vojnika narodnooslobodilački pokret narastao je na 70 tisuća boraca u Slavoniji", rekao je Mijoč te podsjetio kako je 33 tisuće boraca poginulo u NOB-u. "U Slavoniji je od 1941. do 1945. godine bilo jedanaest brigada, tako da je Slavonija dala veliki obol u narodnooslobodilačkoj borbi", zaključio je Dragutin Mijoč. Jedan od sudionika antifašističkog pokreta, tada 19-godišnji Marko Vučković, prisjetio se učitelja u Slatinskom Drenovcu koji je promicao ideju antfašizma uoči njemačke okupacije gotovo cijele Europe. Poslušajte i njegovu izjavu novinarima.  

"Ovo je jedan od onih dana koji nas podsjeća što je sve utkano u hrvatsku državnost, u hrvatsku slobodu, u današnju modernu Hrvatsku- to su i tekovina antifašističke borbe u svom najpozitivnijem smislu", izjavio je prile polaganja vijenaca predsjednik Gradskog vijeća Osijeka Vladimir Ham. Dodao je kako su "hrvatski partizani među prvima u Europi stali na branik vrijednosti koje živimo i danas". 

Uz predstavnike UABA Osijeka, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije vijence su položila i izaslanstva Židovske općine Osijek,  osječkog SDP-a te saborska zastupnica Romana Nikolić. 

************************

Iz pozivnice na današnje obilježavanje Dana antifašizma u Slavoniji

"Dan antifašističke borbe naroda i narodnosti Republike Hrvatske (22. lipnja) u svojoj suštini predstavlja početak organiziranog otpora ustaško-fašističkom teroru na šitem području Slavonije. Već prije travanjskog rata postoje partijske ćelije na području Slavonskog Broda, Gradiške, Osijeka, Vukovara, Đakova. Krajem travnja ustaška vlast počinje hapšenja i progone hrvatskih rodoljuba, članova KP, Srba, Židova i Roma. Na ovaj fašistički teror odgovor je bio organiziranje NO odreda i formiranje neophodnih uvjeta za dizanje masovnog ustanka u cilju sprečavanja terora. Početkom lipnja 1941. Godine KPJ je održala više partijskih konferencija sa jednim zadatkom da se poboljša organizacija i izvrše sve pripremne radnje, u početku za diverzije, a potom i za oružane akcije u Hrvatskoj.
Konkretno, današnji datum-  22. lipnja obilježava formiranje prvog zvaničkog NO odreda poznatog kao Sisački odred Vlade Cape, koji je toga datuma osnovan u Žabinskoj šumi, gdje mu je bila i baza. Već narednih dana Sisački odred je izveo više diverzija u okolici Siska, napadao je prometnice, željezničke pruge i ruši telefonsku mrežu. Istog dana 22. 6. 1941. godne u selu Tomici kod Slavosnog Broda održana je partijska konferencija u prisustvu Rade Končara i postavljeni zadaci u pripremi za oružani ustanak, kao odgovor na ustaško-fašistički teror, čije žrtve su bile i mnogi vodeći kadrovi KPH. Ovo je ubrzo dovelo do organiziranog ustanka u Lici, a početkom jeseni Ustaški dom započinje oranzivu na području Slavonije s ciljem uništanje antifašističkog pokreta. Tih dana Sisački odred prelazi Savu, a potom odlazi na Baniju i tu ulazi u sastav Kalničkog partizanskog odreda.
U tim presudnim danima i mjesecima početka antifašističkog rata, svoj veliki doprinos su pružili, između ostalog dva sela na području tadašnjeg Kotara Đakovo – Podgorje i Paučje, čijim putevima i ove godine antifašisti u Osječko-baranjskoj županiji obilježavaju državni praznik, Dan antifašističke borbe naroda i narodnosti Republike Hrvatske."