Hrvatski radio

Radio Osijek

ORaH o "spaljenoj zemlji"

10.08.2015.

19:30

Autor: Radio Osijek/TM

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Izravna šteta prouzročena sušom na nekim će se kulturama moći procijeniti tek na jesen, već sada ona na nekim kulturama doseže i do 80%, no proizvođači će se naći u velikim problemima jer neće imati novca za plaćanje dugova za repromaterijal, kredite, leasinge i razna osiguranja – upozorili su danas u ORaH-u.

Šteta od elementarne nepogode od suše, proglašene na područje cijele Osječko-baranjske županije za poljoprivredne usjeve u voćarstvu i povrtlarstvu, prema procjenama prelazi 325 milijuna kuna odnosno preko 60% uroda, a kod pojedinih proizvođača doseže i do 80%. U najavi je proglašenje iste elementarne nepogode za Vukovarsko-srijemsku županiju gdje se trenutno procjenjuju štete na 30 do 50%. Do sada prouzročene štete nisu konačne, zbog još jednog toplotnog vala, koji je u tijeku. Šteta na kukuruzu i soji već sad je vidljiva, dok će se na ostalim kulturama, kao što je repa, ona moći procijeniti na jesen. „Dodatne probleme poljoprivrednicima donijeti će nemogućnost plaćanja dugova za repromaterijal uz sve ostale kredite, leasinge i razna osiguranja, a u
takvim okolnostima, upravo zbog tih dugova, nova zaduženja za repromaterijal za sljedeću sjetvu mnogim proizvođačima pogođenim sušom neće biti dostupna“, istaknuo je Neven Kordić iz osječke organizacije ORaH-a. 

Stručnjaci za poljoprivredu iz te stranke ozdravljaju napore vlasti i najavljenu Mjeru 5, ali drže kako ona neće imati učinka na sanaciju šteta suše. Ona omogućuje tek sanaciju višegodišnjih nasada stradalih od suše te investicije u navodnjavanje, kao jedinu pravu prevenciju od suše. No, problem je, upozoravaju u ORaH-u, tom se mjerom ne mogu koristiti poljoprivrednici koji za uništeni poljoprivredni potencijal posjeduju policu osiguranja. „To je diskriminacija onih koji su sami platili osiguranje, u odnosu na one koji će sada bez ikakvih ulaganja dobiti odštetu. time se potiče špekulantsko ponašanje“, smatra Igor Filko. ORaH predlaže da se cjelokupni repromaterijal za sljedeću sjetvu osigura proizvođačima koji imaju štetu veću od 80%, dok bi se ostalima repromaterijal osigurao u postotnom omjeru štete. U ORaH-u idu i korak dalje: „Model financiranja u ovom slučaju pronalazi se u distribuciji rizika i odgodi te moratoriju naplate potraživanja. Naime, i od ovih procijenjenih 325 milijuna kuna šteta biti će isplaćeno, prema već postojećim obrascima koje smo vidjeli na svim sličnim elementarnim nepogodama u prošlosti, samo 3 do 5%. Spomenutih 5%, plus preostali prihod s oranica ne pokriva dug prema kreditorima ili ugovaračima za repromaterijal koji su se svi zadužili prije sjetve te državi za najam zemlje. Država bi za područja pogođena elementarnom nepogodom poljoprivrednike osloboditi plaćanja najma za zemlju u toj godini, a Ministarstvo financija i porezne uprave bi trebalo dati moratorij na uplate poreza i doprinosa 12 mjeseci bez kamata. Banke i ostali kreditori trebali bi reprogramirati dug za repromaterijal uz minimalnu kamatu i dati moratorij na otplatu u trajanju od 12 mjeseci za proizvođače s jednogodišnjim kulturama te 24 mjeseca za voćare i stočare“, predlažu u ORaH-u.
I država mora na vrijeme plaćati svoje obveze – poticajna, zelena i ostala sredstva, jer značajan udio dugova proizvođača proizlazi upravo zbog toga što se tu ne poštuju rokovi, a sjetva ne zna za odgode i naknadne uplate, čulo se danas na konferenciji za novinare. „Nedopustivo je da proizvođač sam snosi rizik cijele proizvodnje u uvjetima gdje i dugo nakon žetve ne poznaje ni cijenu predane robe. Svi ovi razlozi su uzrok sve manje proizvodnje hrane, odlaska sela, gubitka vjere u poljoprivredu i omogućavanja sve bolje pozicije raznim špekulantima“, upozoravaju Kordić i Filko. ORaH poziva Vladu RH, ministarstva i agencije, regionalne i lokalne uprave, banke, kreditore i osiguravajuća društva te proizvođače na otvoreni razgovor u cilju pronalaska zajedničkog prihvatljivog modela dugoročnog rješavanja ovih problema. „U selo, ratarstvo i stočarstvo se mora vratiti vjera a dio puta ovog povratka je sigurno pravilniji i pošteniji raspored rizika proizvodnje te uspostavljanje održivih partnerskih odnosa“, zaključuju članovi osječkog ORaH-a.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.