Osječani u radnim skupinama za prijedlog reforme školstva

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta objavili su odluku o izabranim članovima stručnih radnih skupina za izradu kurikuluma određenih područja obrazovanja, od matematičkog do tehničko-informatičkog, kao i za predmetne i međupredmetne kurikulume te za kurikulume programa za darovite i učenike s teškoćama. Među njima je osam Osječana i 22 stručnjaka iz ostalih slavonskih županija.

Među tri stotine stručnjaka iz područja obrazovanja i znanosti, koji će sudjelovati u reformi školstva, izabrano 10 Osječana i 24 profesora iz Slavonije i Baranje, ukupno njih 34, odnosno više od 10 posto. Naime, na kurikularnoj reformi u brojnim radnim skupinama radit će 303 stručnjaka, a za taj se zahtjevan posao prijavilo njih gotovo tisuću. Osim toga, već su ranije izabrani članovi radnih skupina za nacionalne kurikulume. U njima je četvero Slavonaca, od toga dvoje Osječana: Dario Österreicher, pedagog iz Druge gimnazije (jezične), za gimnazijsko obrazovanje i Blaženka Pul, pedagoginja iz Elektrotehničke i prometne škole, za kurikulum za strukovno obrazovanje. U postojećem odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske dijelom postoje elementi kurikulumskog sustava i oni nisu u dovoljnoj mjeri međusobno usklađeni. Stoga je jedan od temeljnih ciljeva kurikularne reforme uspostaviti cjeloviti nacionalni kurikulumski sustav koji će međusobno povezati i uskladiti sve njegove elemente: različite vrste kurikulumskih dokumenata, učenje i poučavanje te vrednovanje učeničkih postignuća. Okvir nacionalnoga kurikuluma (onk) temeljni je dokument kurikulumskog sustava. Izrađuje se u skladu sa smjernicama Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) i razvija određena konceptualna rješenja uspostavljena u Nacionalnom okvirnom kurikulumu (2011.), uzimajući u obzir i druge relevantne dokumente obrazovne politike. Okvir nacionalnoga kurikuluma koncipiran je kao temeljni dokument koji na općoj razini određuje elemente kurikulumskog sustava za sve razine i vrste obrazovanja te postavlja vrijednosti, ciljeve i načela sustava. Kao takav, onk predstavlja temelj za izradu nacionalnih kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, za gimnazijsko i strukovno te za umjetničko obrazovanje, a omogućuje i izradu drugih kurikulumskih dokumenata koji će definirati predmetna područja učenja i poučavanja te međupredmetne teme na koherentan način. Na temelju onk-a, nacionalnih kurikuluma za različite razine i vrste odgoja i obrazovanja te područnih i međupredmetnih kurikulumskih dokumenata izradit će se pojedini predmetni kurikulumi. Naposljetku, na temelju svih navedenih kurikulumskih dokumenata, svaka će odgojno-obrazovna ustanova izraditi vlastiti kurikulum kojim će realizirati opće kurikulumske ciljeve, ali i posebne ciljeve proizašle iz specifičnih potreba i uvjeta njihova rada i odgojno-obrazovnog profila škole. Jedna od bitnih značajki svih novih kurikulumskih dokumenata njihova je veća otvorenost, odnosno manji stupanj normiranja, što odgojno-obrazovnim ustanovama i odgojno-obrazovnim radnicima treba omogućiti osjetno veću razinu autonomije u implementaciji kurikuluma, posljedično i veću odgovornost, a učenicima pružiti veću mogućnost izbora i bolje usklađivanje s njihovim interesima, iskustvima i razvojnim potrebama.     Sugovornica Radio Osijeka je Anita Šojat, učiteljica savjetnica u OŠ Ljudevita Gaja, voditeljica Županijskog stručnog vijeća hrvatskog jezika i autorica udžbeničkog kompleta Snaga riječi, koja će s kolegama iz cijele Hrvatske izrađivati kurikulum hrvatskog jezika, koja ističe kako je željela sudjelovati u radu Cjelovite kurikularne reforme jer je vrlo bliska njezinom profesionalnom svjetonazoru. Radni je vijek, dodaje, posvetila  stručnom usavršavanju, otkrivanju novih metoda rada u školi i unapređivanju nastave općenito.

/ u izradi članka korišten tekst autorice Vesne Latinović iz "Glasa Slavonije"/