Hrvatski radio

Radio Osijek

Osječka iskustva Programa plus

19.02.2015.

19:17

Autor: Željka Živković

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Na djelu je "Program plus" kojim se žele smanjiti liste čekanja. Za sada je u 33 bolnice pregledano 3700 pacijenata. Projekt u kojemu se srijedom poslijepodne i subotom ujutro pacijenti pozivaju da dođu na preglede počeo je prošlog tjedna. Od pet kliničkih bolničkih centara uvjerljivo je najbolji riječki. Primili su gotovo dvostruko više pacijenata nego u splitskom i osječkom.

No, pacijenti osječkog KBC-a bili su ugodno iznenađeni već prvoga dana kako se Program plus počeo provoditi. Martina je u Osijek stigla iz Virovitice, gdje se za kolonoskopiju čeka i do tri mjeseca.
Osječanin Marko Filipović na magnetsku je rezonanciju bubrega čekao je punih šest mjeseci i sad je napokon došao na red.
Od 2004. godine, dijagnostika se u osječkoj bolnici obavlja i u poslijepodnevnim satima, no liste su čekanja ipak mnogo veće nego što bi medicinsko osoblje i uprava željeli. Stoga su, kažu, zadovoljni što su započeli napori da se te liste smanje, no, kako ukazuje sanacijski upravitelj Kliničkog bolničkog centra Osijek Sven Kurbel, valja razdvojiti liste za dijagnostiku i one za intervencije. „Kada su bili prezentirani rezultati ovog prvog tjedna, osječka je bolnica u okviru Programa plus imala 331 pregled, odnosno intervencija. Mi smo uz to još imali 25 pacijenata u nedjelju na magnetu, dakle bili smo još nešto malo bolji. Sigurno je problem i kako organizirati poslove – potrebni su različiti djelatnici, to je posebno za onaj drugi tip liste čekanja, za intervencije. Mi trebamo cijelu ekipu, kiruršku, ortopedsku, oftamološku da nešto možemo napraviti, međutim i to se u hodu polagano organizira“, kaže Kurbel. Stoga će najveći izazov biti učinkovito smanjiti liste čekanja upravo za zahtjevne intervencije, poput ugradnje leće kod operacije očne mrene, ili ugradnje ortopedskih proteza.

Klinički zavod za radiologiju pak ima specifične probleme. Ovdje ne nedostaje liječnika, već nema dovoljno – uređaja. Već godinama rade sve dane u tjednu, i to u dvije smjene, razmišljalo se i o trećoj, no ipak bi bilo problematično pacijente naručivati u ponoć. „Mi radimo u dvije smjene, kao Spar ili neka druga trgovina. Pokušavamo, u stvari, smanjiti magnetsku rezonanciju gdje nam je najduža lista čekanja – recimo oko pet mjeseci. S tim smo počeli i prije nego što je uveden Program plus. Subotom i nedjeljom se obradi pedesetak pacijenata, što znatno smanjuje postojeće liste. Prepolovit će se one, ali mora se čekati dva-tri mjeseca da se vide stvarno pravi rezultati“, ističe doc.dr. Branka Kristek, predstojnica Odjela za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju.
U Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika pozdravljaju inicijativu ministra Siniše Varge, jer je Program plus humana gesta, međutim ističu kako je prije pokretanja akcije trebalo konzultirati struku. Kako ističu, smanjiti listu čekanja za dijagnostiku nije isto što i smanjiti listu za planirani operativni zahvat koji može trajati i više dana, ili za kontrolne preglede. Također, smatraju kako nije do kraja definirano kako će njihov rad biti valoriziran: „Spominje se prekovremeni rad i obračun, plaćanja kao prekovremeni sat, kako je to sad regulirano u Kolektivnom ugovoru, koji je nama zapravo nametnut prošle godine. Mislim da za tu cijenu prekovremenog sata neće biti puno motivacije među kolegama da se to na taj način riješi. Stoga bi rješenje bilo da konačno počnemo razgovarati, mi liječnici, o svojim uvjetima izravno s Ministarstvom i da se prihvatimo toga da se takve i slične stvari reguliraju putem strukovnog kolektivnog ugovora, prvenstveno na dobrobit naših pacijenata“, navodi dr. Ružica Palić Kramarić iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika. Konzultiranje sa strukom, kažu, pravi je put jer u suprotnom, pilot projekt lako može završiti kao projekt bez pilota.
Međutim, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek opovrgnula je tvrdnje Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) o potplaćenosti prekovremenog rada liječnika ustvrdivši kako se jedino bolničkim liječnicima u sustavu zdravstva prekovremeni sati plaćaju 50 posto više, zbog čega zarađuju prosječno jednu i pol plaću. „Priča da im je satnica 50-ak kuna obično je prodavanje magle jer nitko od njih ne bi pristao raditi za taj novac“, kaže Avberšek koja tvrdi da liječnici nikada nisu manje radili, a više zarađivali. „S obzirom na to da 24-satna dežurstva ulaze u redoviti fond sati, bolnički liječnici imaju i po 50 do 100 prekovremenih sati mjesečno, na temelju kojih zarade još pola plaće. Nitko od bolničkih liječnika s dežurstvima i s 20 godina staža nema plaću manju od 16.000-17.000 kuna“, tvrdi Avberšek. Sasvim je drugačija situacija s ostalim zaposlenicima u zdravstvu, za koje nema novca pa se pomno pazi da ne rade prekovremeno. Na odjelima na kojima su donedavno radile tri sestre, sada radi samo jedna, kaže ova sindikalna čelnica.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.