Hrvatski radio

Radio Osijek

13:33 / 01.07.2019.

Autor: Mirta Milas

Počela žetva pšenice - cijena ne zadovoljava ratare

Foto: HRT/Mirta Milas

Foto: HRT/Mirta Milas

Foto: - / -

Veliki otkupljivači ponudili su cijenu na razini prošlogodišnje - od 0,95 do 1,20 kuna za kilogram, no ratari su tu cijenu ocijenili nedostatnom, s obzirom na vrlo zahtjevnu godinu, ulaganja i rast cijena zaštitnih sredstava.

Ovih se dana vrlo intenzivno krenulo  u žetvu pšenice i ostalih ozimina. U odnosu na prošlogodišnjih desetak godina, ova je specifična - istodobno se obavljaju žetve ječma, uljane repice i pšenice. Vrijeme nas nije mazilo ni tijekom sjetve kad je bila sušno, ni u svibnju - kada je bilo dosta hladno te u lipnju kad je palo puno kiše. Sve je to izazvalo određene probleme u proizvodnji, no na osnovu prvih pokazatelja rezultati su dobri - 7 t/ha ječma. Žetva pšenice tek je počela, a zbog navedenih su uvjeta mnoge pšenice oboljele. Pogled na polje ohrabruje, no ne treba procjenivati prinose dok kombajni ne uđu u njive, naglasio je Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu u HGK, županijskoj komori Osijek.       

Na 142 000 ha ćemo u Hrvatskoj imati 780 do 800 tisuća tona pšenice, što znači da će je biti i za izvoz. 2018. godine 505 t izvezili smo na područje zapadne Europe (ponajprije Italije). Visina otkupne cijene od 0,95 do 1,20 kuna/kg (u ovisnosti o tome o kojoj je klasi riječ) vjerojatno neće zadovoljiti proizvođače koji su ove godine imali velika ulaganja. Očekujemo da cijene budu 10-tak posto više u odnosu na lani, zbog teške i zahtjevne godine te velika ulaganja. Poručujemo proizvođačima da budu vrijedni i organizirani, da na vrijeme skinu svoje usjeve te da ih spreme u skladišta. Uvjeti prodaje mogu biti predmetom razgovara i nakon toga, istaknuo je Nad. 

Ministarstvo poljoprivrede donijelo je 26. lipnja novi Pravilnik koji regulira cijelu proceduru oko otkupa pšenice roda 2019., gdje je obveza proizvođača s prvim otkupljivačem sklopiti Ugovor o prodaji po poznatim parametrima. Nadam se da je to dobar put za smanjivanje sive ekonomije. Moramo malo dublje razmišljati o tome kako staviti mlinsko-pekarsku industriju u funkciju. Ako analiziramo bilance za 2018. godinu - uvoz pekarskih proizvoda te uvoz i izvoz brašna, nismo zadovoljni, dodao je Nad. "Imamo negativan odnos, izvezli smo 505 000 t pšenice (2/3 proizvodnje Hrvatske) za 181 milijun eura, dok je istodobno uvoz pšenice, ostalih mlinsko pekarskih proizvoda i brašna (37 500 t) na razini 214 mlijuna eura. Ne možemo si to dopustiti, jer bez kvalitetne proizvodnje i prerađivačke industrije ne možemo biti konkurentni u Europi".

Ponuđena je cijena nedostatne, s obzirom na vrlo zahtjevnu godinu, povećana ulaganja te rast cijena zaštitnih sredstava, ocijenio je potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić koji o vegetaciji pšenice kaže: "Ujesen smo posijali pšenicu u sušno tlo te smo čekali tri mjeseca da nikne. Nije bilo kiše do travnja, a onda smo je dobili i previše. Čak se i čudimo prvim, relativno zadovoljavajućim prinosima pšenice, s obzirom na ono što je proživjela u vegetaciji". Blošić je komnetirao i ponuđenu otkupnu cijenu pšenice: " Jednom zauvijek, nas slavonske poljoprivredne proizvođače zadovoljit će cijena s burze u Frankfurtu, a čini mi se da je 1,36 kn/kg. Zašto takvu cijenu mogu dobiti njemački, mađarski ili francuski poljoprivrednik, a mi ne? Zašto frankfurtska cijena nije jednaka osječkoj burzi?"

Sa 142 000 ha u Hrvatskoj trebali bismo požeti 780 do 800 tisuća tona pšenice, a bit će je i za izvoz. Cijena bi trebala rasti pa voditelj Odsjeka za poljoprivredu u HGK, županijskoj komori Osijek savjetuje proizvođačima da budu vrijedni i strpljivi: "Neka na vrijeme skinu svoje usjeve i spreme ih u skladište, a onda će se poslije razgovarati oko uvjeta prodaje pšenice". Pomoćnik ministra poljioprivrede Krunoslav Karalić predstavio je novi Pravilnik o otkupu žitarica koji regulira odnose između proizvođača i otkupoljivača. Sklapanje tog ugovora je obvezno, kao i javna objava uvjeta otkupa s osnovnim elementima ugovora kao što su cijena i kvalitativni parametri. Pravilnik je usklađen sa Zakonom o zabrani nepoštene trgovačke prakse, a Agencija za zaštitu ztžišnog natjecanja kontrolira je li sve po zakonu, zaključio je Karalić.