Hrvatski radio

Radio Osijek

13:42 / 08.05.2017.

Autor: Mirta Milas

Predstavljen prijedlog nacrta novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Jedinice lokalne samouprave, uz mišljenje jedinica regionalne samouprave (županija) radit će planove raspolaganja zemljištem, a suglasnost i nadzor vršit će Agencija za poljoprivredno zemljište. To je koncept novog Zakona.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu radi se kao prijedlog u proteklih pet mjeseci, nalazi se e-savjetovanju i javna rasprava završava ovaj tjedan. Novi zakon o zemljištu mijenjat će se zbog nereda koji vlada na terenu, njegovog neučinkovitog raspolaganja. Nužno je uvođenje reda i stavljanje u funkciju dodatnih obradivih površina, bilo putem zakupa koji se nastavlja(na razdoblje od 25 godina) ili putem prodaje. Jedinice lokalne samouprave uz mišljenje jedinica regionalne samouprave (županija) radit će planove raspolaganja zemljištem, a suglasnost će i nadzor vršiti Agencija za poljoprivredno zemljište. To je koncept novog Zakona. Kod prodaje će Agencija za poljoprivredno zemljište imati vodeću ulogu. Prodavat će se ponajprije male, zapuštene ili obrasle parcele i onaj dio iz šumsko-gospodarske osnove koji će se novim zakonom staviti u planove raspolaganja.

U funkciju će se stavljati i privatno poljoprivredno zemljište koje je zapušteno bilo od poznatih ili nepoznatih vlasnika, gdje Agencija ponovno ima vodeću ulogu i vrši natječaje (ukoliko ima više zainteresiranih) odnosno sklapa ugovore sa zainteresiranim korisnicima. Agencija je kontrolni mehanizam, drugostupanjsko tijelo u određenom dijelu procedure u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem. Definirani su i kriteriji po prioritetima: prednost u dobivanju zemlje imat će postojeći zakupnik (ako poštuje odredbe Ugovora o raspolaganju temeljem zakona), također obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (nositelji koji se bave poljoprivrednom primarnom proizvodnjom duže od dvije godine), domicilnost (prebivalište na području te općine), potom mladi poljoprivrednici i naposljetku dodatni kriterij koji definira i stočarsku proizvodnju te hrvatske branitelje. Uredba o bodovanju gospodarskog programa stavlja se van snage. Plan raspolaganja zemljištem donose jedinice lokalne samouprave, a ako to ne učine u zakonskom roku (60 dana), taj posao o njihovu trošku preuzimaju županije.

Još ni danas nema točnih podataka o državnom poljoprivrednom zemljištu. Milijun i sto tisuća hektara upisano je u ARKOD-u i koristi se, dok je prema podacima s razina svih županija oko 460 000 ha u šumsko-gospodarskoj osnovi kao poljoprivredno zemljište. Cilj nam je taj dio prebaciti u poljoprivredno zemljište, rekoa je na predstavljanju Zakona  u HGK, županijskoj komori Osijek državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

Poljoprivrednici Stanko Zdravčević i Ivan Zečević pozdravljaju izmjenu zakona. Raspolaganje državnim zemljištem mora se, kako su istaknuli, vratiti na lokalnu razinu, jer lokalni čelnici najbolje znaju tko treba dobiti zemlju i tko je pravi poljoprivrednik.