"Franjevci u Vukovaru - povijest, duhovnost i baština" naziv je zbornika radova predstavljenog večeras u Pastoralnom centru svetog Bone. U njemu su ukoričeni radovi s nedavno održanog znanstveno-stručnog simpozija o djelovanju Franjevaca na vukovarskom području."
Simpozij su organizirali Franjevački samostan Vukovar, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Vukovar, Državni arhiv u Vukovaru i Gradski muzej Vukovar. Kako je istaknuo urednik monografije, doktor znanosti Dražen Živić više od tri stoljeća prisutnosti Franjevaca na vukovarskom području zaslužuje kontinuirano istraživanje te predstavljanje spoznaja i činjenica ne samo akademskoj, nego i široj javnosti. Dodao je kako zbornik govori o trima dimenzijama Franjevaca:" Riječ je o njihovom djelovanju kroz povijest, njihovoj duhovnoj prisutnosti - jer je to njihova temeljna zadaća s vjerničkim pukom i onome što su nam Franjevci ostavili kao baštinu - od duhovne, preko književne, spisateljske, školske, umjetničke itd."
Povijest Vukovara i njegovih katoličkih stanovnika više je od tri stoljeća duboko povezana s franjevcima i protkana njihovom duhovnošću, kulturom, obrazovanjem i ukupnim djelovanjem na pastoralnom i svjetovnom polju. Franjevačka kontinuirana nazočnost u vukovarskom kraju (još od XIV. stoljeća), a u samom Vukovaru od kraja 1680-ih godina, umnogome je odredila život, razvoj i identitet grada. Njihov dug i plodonosan boravak i djelovanje u Vukovaru, kako u danima radosti i blagostanja, tako i u vremenima tuge i trpljenja, duboko je utkana u povijesni mozaik ovoga grada, kao i u njegovu sadašnjost. Franjevci su zapravo bili ono vezivno „tkivo“ koje je čuvalo, obogaćivalo i gradilo hrvatski nacionalni, kršćansko-katolički religijski i srednjoeuropski kulturološko-civilizacijski identitet Vukovara i njegova kraja. Oni su bili (katkad i jedini) nositelji ne samo crkveno-religijskog nego i svjetovnog života u gradu; osnivali su prve škole i visoka učilišta, stvarali i prikupljali bogato knjižno i rukopisno blago; ljude su snažili duhovno i o njima skrbili materijalno; bili su uz svoj vjernički puk i u najtežim vremenima.
Prigodom 280. godišnjice proglašenja vukovarske franjevačke rezidencije samostanom sv. Filipa i Jakova apostola, te 270. godišnjice dovršetka njegove izgradnje, današnji vukovarski fratri, iz pera fra Ivice Jagodića župnika župe sv. Filipa i Jakova u Vukovaru, pred najširu javnost donose opsežnu, sadržajnu i reprezentativnu (foto)monografiju, naslovljenu – „Crkva i vukovarski franjevci“ koja slikom i riječju, sažeto ali temeljito, progovara o tri stoljeća života i rada Reda Manje Braće među vukovarskim katoličkim vjernicima. "Ovo djelo pokušava i uspijeva dočarati i dokazati, Božjom ljubavi i milosrđem učvršćenu i neraskidivu povezanost franjevaca i Vukovaraca. Obostrana je to bila i jest ljubav i iskrena privrženost. Ona se posebno očitovala u teškim povijesno-političkim i društvenim (ne)prilikama. Tako je bilo i nedavne 1991. godine te u godinama progonstva i povratka", rekao je među ostalim dr. Dražen Živić.
"Vukovarska crkva i samostan sv. Filipa i Jakova apostola bili su i opet su „svjetionikom“ ljubavi, mira i nade koji se ne gasi, koji se ne umara, koji svijetli za sve one koji su potrebni Božje riječi i utjehe, kao i za one koji su puni zahvalnosti Bogu za sva njegova dobročinstva i milost".
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.