Hrvatski radio

Radio Osijek

Predstavljena monografija Herojski Vukovar

23.11.2021.

14:29

Autor: HRT Radio Osijek

foto Radio Osijek/M.Kralj

foto Radio Osijek/M.Kralj

Foto: - / -

Uz obilježavanje 30. obljetnice stradanja grada Vukovara, u tom je gradu danas predstavljena monografija Herojski Vukovar koja je okupila 16 autora iz hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija. Riječ je o prvoj knjizi, a zbog opsežne građe u pripremi je i druga.

Riječ je o znanstveno-izdavačkom projekt o povijesti grada i život uVukovaraca tijekom 30 godina (1991. – 2021.)“. Nositelj projekta je Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA iz Zagreba, a glavni partner Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata te još 14 različitih ustanova i poduzeća iz Vukovara. Ovaj projekt provodio se prigodom tridesete obljetnice velikosrpske oružane agresije na Republiku Hrvatsku i Vukovar, ali uz 1991. godinu, obrađena su i druga važna podrazdoblja iz novije hrvatske povijesti: a) od sredine osamdesetih godina 20. stoljeća do 1991., b) od 1992. do početka 1998. i c) od početka 1998. do 2021. Tijekom rada na projektu napisani su iznimno opsežni autorski radovi i pripremljene su brojne dokumentarne fotografije, zemljovidi i ostali likovni prilozi. Budući da je sadržaj prvotno zamišljene jedne knjige narastao na više od tisuću stranica, odlučeno je objaviti pripremljenu građu u dvije knjige:
1. knjiga: priprema i provedba velikosrpske oružane agresije na Hrvatsku i Vukovar 1991. godine i ogromne posljedice agresije;
2. knjiga: srpska okupacija Vukovara (studeni 1991. – siječanj 1996.), mirna reintegracija u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske (siječanj 1996. – siječanj 1998.), povratak prognanika u Vukovar, saniranje posljedica agresije i obnova grada te gospodarski i društveni razvoj od 1998. do 2021.

„Za jedan grad, u čijoj se okolici nalaze brojna arheološka nalazišta iz mlađega kamenog te bakrenog i brončanog doba, 30 godina iznimno je kratko razdoblje i gotovo da se s povijesnoga stajališta može zanemariti. Ali u slučaju Vukovara u trideset godina bliske nam povijesti (1991. – 2021.) zgusnulo se toliko važnih događaja, osoba i tema za koje se može reći da su trajno obilježile ovaj grad i njegove stanovnike, brojne obitelji i pojedince. Pored toga, prema mišljenju pojedinih stručnjaka, Vukovar je najdublja trauma novije hrvatske povijesti: ono što je Srebrenica za Bošnjake u Bosni i Hercegovini, to je Vukovar za Hrvate od 1991. do danas, a vjerojatno i ubuduće.“ (Iz Predgovora)
1. knjiga HEROJSKOGA VUKOVARA sastoji se iz dvaju dijelova s petnaest autorskih poglavlja. Knjiga započinje kratkim pregledom povijesti Vukovara kako bi čitatelji dobili osnovne informacije o prošlosti Vukovara od prapovijesnoga razdoblja do 1990-ih godina. U nastavku prvoga dijela knjige slijede tri poglavlja u kojima se prikazuju politički, medijski i vojni procesi u Jugoslaviji od sredine osamdesetih godina 20. stoljeća do 1991., koji su doveli do velikosrpske oružane agresije na Republiku Hrvatsku 1991. godine. Da bi se mogla temeljito, cjelovito i objektivno opisati 1991. godina i velike posljedice rata u Hrvatskoj i Vukovaru, to je bilo nužno učiniti. U drugome poglavlju prikazuje se srbijanska politika i raspad SFRJ-a od sredine 1980-ih do 1991. godine. Iz analize tadašnjih političkih događaja i procesa razvidno je da su se ključni čimbenici srbijanske političke scene – srbijanski politički vrh, srbijanska opozicija i glavne srbijanske institucije (Srpska pravoslavna Crkva i Srpska akademija nauka i umetnosti) zalagali za istu politiku rušenja postojećega ustrojstva SFRJ-a i stvaranja velike Srbije, odnosno srpske države proširene na područja drugih tadašnjih jugoslavenskih republika kako bi svi Srbi živjeli u jednoj državi. U nastavku drugoga poglavlja sažeto se opisuje stvaranje suverene i samostalne Republike Hrvatske početkom 1990-ih, otvorena oružana agresija JNA i srpsko-crnogorskih snaga na RH te obrambeni Domovinski rat i međunarodno priznanje Hrvatske. U trećem poglavlju, kroz analizu triju najčitanijih srbijanskih tiskovina: dnevnikâ Politika i Večernje novosti te časopisa Nin, prikazuje se velikosrpska politička propaganda i poticanje netrpeljivosti prema hrvatskoj vlasti i hrvatskom narodu u srbijanskom tisku u drugoj polovici 1980-ih i početkom 1990-ih. U četvrtom poglavlju najprije se analiziraju politički procesi u Jugoslavenskoj narodnoj armiji i organizacijski preustroj oružanih snaga SFRJ-a, a zatim aktivnosti JNA u pripremi velikosrpske oružane agresije na Republiku Hrvatsku. U završnome dijelu opisana je otvorena oružana agresija JNA i srpsko-crnogorskih snaga na Hrvatsku te hrvatsko ratište 1991., uz osvrt na stanje na svim bojištima u RH.
Drugi dio knjige usmjeren je na velikosrpsku oružanu agresiju na Vukovar 1991. godine i opis ogromnih posljedica te agresije. Najprije se u petome poglavlju prikazuje pobuna dijela Srba u općini Vukovar 1990. i 1991. godine pod vodstvom Srpske demokratske stranke, a zatim u šestome poglavlju zločini lokalnih srpskih terorista i terorista poslanih iz Srbije nad hrvatskim policajcima 2. svibnja 1991. u Borovu selu gdje su ubili 12 i ranili 28 hrvatskih policajaca. U sedmome poglavlju cjelovito je opisana Bitka za Vukovar te sudionici i tijek bitke. Stradanje vukovarskih branitelja, civila i djece u posljednjim danima obrane i u prvim danima okupacije Vukovara, s posebnim naglaskom na Borovo naselje, Velepromet i Ovčaru, obrađuje se u osmome poglavlju, a proboj pojedinih skupina vukovarskih branitelja i civila iz Vukovara te prisilno slanje mnogih vukovarskih branitelja i civila u srbijanske koncentracijske logore u devetome poglavlju. Među strašnim posljedicama velikosrpske oružane agresije svakako se izdvajaju ratni zločin silovanja u Vukovaru tijekom oružane agresije i okupacije grada te progon Vukovarki i Vukovaraca iz grada, koje su počinili pripadnici JNA i srpskih snaga; ove se teme prikazuju u desetom i jedanaestom poglavlju. U dvanaestom poglavlju obrađuje se značenje i važnost vukovarske bolnice tijekom Bitke za Vukovar i poslije sloma obrane grada, a u trinaestom politika međunarodne zajednice i aktivnosti međunarodnih organizacija tijekom agresije na Vukovar. Rad djelatnika Hrvatskoga radija Vukovar i izvješćivanje u hrvatskim i talijanskim tiskanim medijima o oružanoj agresiji na Vukovar opisuju se u četrnaestom poglavlju. U posljednjem 15. poglavlju opsežno su prikazana ratna razaranja i ratne štete Grada Vukovara. Poglavlja su napisana na temelju izvora i dokumenata te relevantne literature. Poslije autorskih poglavlja slijedi sažetak na engleskom jeziku o svakome poglavlju, kazalo osobnih imena, životopisi autora i detaljan sadržaj knjige.
Kako bi se kvalitetno, objektivno i stručno obradile navedene teme, izdavač je okupio tim od dvadesetak znanstvenika i stručnjaka koji su se u svojem znanstvenom i/ili stručnom radu bavili navedenim temama ili su o njima već objavili radove. Oni dolaze iz različitih znanstvenih, kulturnih i obrazovnih ustanova: Hrvatski institut za povijest, Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar” – Područni centar Vukovar, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Fakultet hrvatskih studija i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Katolički bogoslovni fakultet Ðakovo. Uređivanje knjige i komunikaciju s autorima u prvoj knjizi obavio je urednik prof. dr. sc. Ante Nazor. Na samome početku projekta postavljena je koncepcija po kojoj će znanstvene radove pratiti dokumentarne fotografije, zemljovidi i drugi likovni prilozi kako bi se na taj način čitateljima i vizualno prikazali sadržaji koji se obrađuju u pojedinome poglavlju. Izbor navedenih likovnih priloga i potpise ispod njih pripremio je glavni urednik Ante Bičanić.

Autori:

Dr. sc. Dražen Živić (Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar”)
Prof. dr. sc. Ante Nazor (Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata)
Dr. sc. Željka Križe (Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata)
Dr. sc. Davor Marijan (Hrvatski institut za povijest)
Mate Rupić (Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata)
Dr. sc. Natko Martinić Jerčić (Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata)
Ivan Brigović (Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata)
Ana Filko (Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja)
Dr. sc. Slaven Ružić (Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata)
Sanja Kopunović Legetin (Osnovna škola Popovac)
Doc. dr. sc. Stanislav Šota (Katolički bogoslovni fakultet u Ðakovu)
Dr. sc. Ivica Lučić (Hrvatski institut za povijest)
Prof. dr. sc. Andrija Hebrang (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Dr. sc. Josip Esterajher
Prof. dr. sc. Danijel Labaš (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu)
Dr. sc. Ana Holjevac Tuković (Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata)

/dijelovi teksta organizatora/

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.