Prognanici se sjećaju 1. srpnja 1994., dana početka blokade UNPROFOR-a

Povijesna se akcija hrvatskih prognanika dogodila na današnji dan 1994. godine. U toj su se prigodi predstavnici Zajednica povratnika Hrvatske i Osječko-baranjske županije okupili na Biljskoj cesti te u Nemetinu, a tadašnji su organizatori blokade svečano otkrili spomen obilježja na obje lokacije.

Predsjednik Zajednice prognanika Hrvatske Josip Kompanović vratio se mislima 26 godina unatrag: "Budući da je prošlo tri godine od okupacije, da je tri godine trajao rat, nadali smo se da će s dolaskom međunarodnih snaga proces oslobađanja okupiranih područja i povratka kućama polako krenuti. Dogodilo se upravo suprotno. Snage UNPROFOR-a nisu učinile ništa, čak ni da zaštite nesrpsko stanovništvo koje je ostalo na tim područjima. Naši podaci govore da je tada ubijeno u Baranji 200 civila, za što nitko nije odgovarao. U takvoj smo situaciji odlučili blokirati sve prijelazne točke tadašnjih vojnih snaga Ujedinjenih naroda i na taj način poslati i Europi i svijetu poruku da prognanici neće dopustiti ciprizaciju ovih područja te da se moraju poduzeti mjere kako bi se okupirani dijelovi Hrvatske oslobodili te se ljudi vratili svojim kućama. To je iduće godine, kad su počele vojno-redarstvene operacije, izrijekom rekao hrvatski predsjednik Franjo Tuđman - da kod takve odlučnosti i preko 200 tisuća zahtijeva prognanih ljudi nije imao izbora. Donio je odluku o vojnom oslobađanju okupiranih dijelova Hrvatske. Mislim da je naša blokada bila prijelomna točka za početak konačnog rješenja u Hrvatskoj. Bilo je blokirano svih 26 prijelaza (punktova) koje su koristili ljudi iz UNPROFOR-a u komunikaciji s okupiranim područjima, zatim za šverc goriva te svega onoga što je četnicima trebalo. Mi smo dakle dan za danom organizirali blokade na svim tim punktovima u kojima je sudjelovalo preko 100 tisuća ljudi (više je od polovice ukupnog broja prognanika bilo u to vrijeme uključeno u akciju). Ta je masovnost i odlučnost da se pokrenu mehanizmi za završetak ove tragedije urodilaplodom. UNPROFOR je trebao čuvati mir na okupiranim područjima te zaustaviti protjerivanje, maltretiranje i ubijanje, no nisu učili ništa. Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo i dalje su bili protjerivani s tog područja, čak ponekad i uz pomoć zaštitnih vojnih snaga Ujedinjenih naroda. Oni su to pravdali time što su htjeli zaštiti živote ljudi koji su proganjani. Ipak, neka su pitanja otvorena i 26 godina nakon ove akcije. Među njima je najvažnije ono o nadoknadi ratne štete. Prošle smo godine na konferenciji donijeli odluku da ćemo pokrenuti tužbu protiv Srbije - za zaštitu kolektivnih prava i interesa. Građani, stradalnici Domovinskog rata pretrpjeli su preko 120 milijardi kuna ratne štete. Proces pripreme tužbe dosta dugo traje, no mi ne želimo ući u postupak koji nismo u potpunosti razradili. Vjerujem da ćemo tužbu podnijeti mjesec do mjesec i pol dana nakon izbora". zaključio je predsjednik ZPH Josip Kompanović.