Računalna prijevara: Htio prodati bubnjeve, ostao bez nekoliko tisuća kuna

Gotovo da nema dana da svoje mjesto u dnevnim izvješćima policijskih uprava ne nađu slučajevi računalnih prijevara i krađa. Želja da preko oglasnika na internetu prodati bubnjeve skupo je koštala jednog 38-godišnjaka.

Kako je danas izvijestila Policijska uprava osječko-baranjska, u nedjelju, 6. veljače, 38-godišnjeg hrvatskog državljanina je putem mobilne aplikacije kontaktirala nepoznata osoba i dogovorila kupnju bubnjeva, a koju je 38-godišnjak oglasio na prodaju putem internet oglasnika. Nakon dogovora, 38-godišnjak je nepoznatoj osobi dostavio podatke svog bankovnog računa, no umjesto uplate, s bankovnog računa „skinut“ mu je novčani iznos od nekoliko tisuća kuna. Policija traga za nepoznatim počiniteljem.

Policija je u PU vukovarsko-srijemskoj početkom tjedna primila kaznenu prijavu 21-godišnjaka iz Županje protiv nepoznatog muškarca koji je organizirao klađenje putem društvene mreže Instagram. „Naime, 21-godišnjak je krajem siječnja putem Instagrama stupio u kontakt s organizatorom klađenja, a zatim putem aplikacije za dopisivanje dogovorio uvjete klađenja. Idućeg dana, obaviješten je kako je osvojio 46.000 eura te da će mu dobitak isplatiti transakcijom preko tvrtke za prijenos gotovog novca nakon uplate poreza na dobitak u iznosu od nekoliko stotina eura. Nakon izvršene uplate, 21-godišnjak je s brojem transakcije koji je dobio od organizatora pristupio u poslovnicu tvrtke gdje je doznao kako takva transakcija ne postoji. Pri ponovnom kontaktu, kada je organizator zahtijevao da uplatiti još novca, 21-godišnjak je shvatio da je prevaren i prekinuo kontakt. Nakon toga, počinitelj mu je tijekom telefonskog poziva prijetio teškim tjelesnim ozljeđivanjem ako ne uplati novac za trošak klađenja. Zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela „Prijevara“ i „Prijetnja“, policija provodi kriminalističko istraživanje radi pronalaska počinitelja protiv kojeg će Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima podnijeti kaznenu prijavu”, stoji u priopćenju.

Uz Dan sigurnijeg interneta, koji je obilježen 8. veljače, iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske javnosti su uputili nešto duže priopćenje, koje prenosimo u cijelosti:

„Dan sigurnijeg interneta inicijativa je koja se od 2004. godine obilježava u Hrvatskoj i svijetu svake godine drugog utorka u veljači. Tim će povodom policijske službenice za prevenciju Policijske uprave vukovarsko-srijemske kroz cijeli tjedan, od 7. do 11. veljače, u odgojno-obrazovnim institucijama provoditi edukativna predavanja na temu zaštite djece na internetu.

Sve češće gledamo realni svijet kroz prozor društvenih mreža i modernih tehnologija općenito, održavamo iluzorne kontakte s „prijateljima“ i „rodbinom“, a da se zapravo uživo nismo vidjeli duži period vremena. Virtualna je komunikacija posebno za djecu i mlade danas primaran način međusobne komunikacije. Informatička komunikacijska tehnologija podupire njihovu socijalizaciju i omogućava im osjećaj povezanosti s vršnjacima. Međutim, iako tehnologija ima mnoge prednosti i unaprjeđuje kvalitetu života na brojnim poljima, ako se ne koristi na primjeren način, poštujući pravila komunikacije i vodeći računa o sigurnosti i zaštiti svih uključenih, može imati i negativne posljedice. Jedna od tih posljedica je i elektroničko nasilje.

Elektroničko nasilje definira se kao svaka zlonamjerna i ponavljana uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija kako bi se nekome nanijela šteta, odnosno kako bi se najčešće neko dijete ponizilo, zadirkivalo, prijetilo mu se ili ga se zlostavljalo na neki drugi način.

Oblici elektroničkog nasilja

GROOMING - mamljenje djece radi seksualnih potreba.

PHISHING - mrežna krađa identiteta koja korisnika navodi na otkrivanje korisničkoga imena i lozinke

SEXTING - slanje SMS poruka erotskog sadržaja, objavljivanje takvih sadržaja sa fotografijama na društvenim mrežama. Često se sexting smatra uvodom u internetsko zlostavljanje.

TROLLING - online uznemiravanje na forumu, chatu ili blogu kad osoba namjerno šalje uznemirujuće poruke koje vrijeđaju ljude i nanose im bol.

SEXTORTION - počinitelji se lažno predstavljaju kao djevojke i nagovaraju dječake/mladiće na različite postupke seksualne prirode koje snimaju, nakon čega ih ucjenjuju

Osim navedenih potrebno je spomenuti i brojna druga rizična ponašanja djece i mladih na internetu poput razgovora s nepoznatim osobama, dijeljenja osobnih podataka i informacija poznatim i nepoznatim osobama, uvrštavanje nepoznatih osoba na listu prijatelja, posjećivanje pornografskih sadržaja, zlouporaba intime, uznemiravanje i prijetnja. Osim što navedena rizična ponašanja mogu povećati rizik da dijete ili mlada osoba bude žrtva elektroničkog nasilja, isto tako mogu izložiti dijete ili mladu osobu tome da postane žrtva internet predatora.

Unatoč tomu što je sve veći broj djece i mladih izloženo nasilju preko Interneta, zabrinjava činjenica da i dalje ono nije dovoljno prepoznato kao problem u društvu. Jedan od razloga zbog kojih ovaj trend nije prepoznat kao zabrinjavajući leži u činjenici da se on događa u virtualnom svijetu. Prije razvoja modernih tehnologija vršnjačko nasilje se događalo na igralištima, u parkovima, na hodnicima škola i bilo ga je moguće puno lakše opaziti i na njega reagirati. Danas se većina toga premjestila u „virtualni svijet“, što ne umanjuje, već naprotiv povećava kompleksnost ovog problema.

Preventivne i edukativne aktivnosti policije i partnera

Suradnja policije i odgojno-obrazovnih te zdravstvenih ustanova kao i nadležnih državnih tijela te relevantnih organizacija civilnoga društva nužne su za učinkovitu zaštitu djece.

U PU vukovarsko-srijemskoj, primarno u mjesecu veljači, kada se obilježava Dan Sigurnijeg interneta, ali i kroz cijelu godinu, policijske službenice za prevenciju u suradnji s odgojno-obrazovnim institucijama, kroz preventivne projekte i aktivnosti provode edukativna predavanja namijenjena djeci, roditeljima, nastavnicima, a na temu sigurnog korištenja društvenih mreža i sprječavanja elektroničkog nasilja nad djecom.

Što je Red Button?

Red Button je aplikacija hrvatske policije namijenjena prijavljivanju nezakonitih internetskih sadržaja (čak i onih kod kojih samo sumnjate u zakonitost) koji se odnose na različite oblike iskorištavanja ili zlostavljanja djece.

Namijenjena je prvenstveno djeci žrtvama, ali i svim ostalim osobama koje imaju saznanja o zlostavljanju djece ili sadržajima spolnog zlostavljanja djece na internetu.

Reci NE! Ne dijelite osobne fotografije i video materijale, ni poznatim ni nepoznatim osobama!

Say No! je kampanja s ciljem podizanja svijesti o seksualnoj prisili i iznudi djece na internetu koju je pokrenuo Europol u suradnji s europskim policijama. U preventivne svrhe izrađen je kratak video film, preveden za sve jezike zemalja članica EU: Say no!

Film upozorava djecu i mlade na opasnosti i posljedice izrađivanja i dijeljenja osobnih fotografija i video materijala poznatim ili nepoznatim osobama putem Interneta.

#DontBeACatch – #NemojPostatiLovina

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana nestale djece, na inicijativu EUROPOL-a, u suradnji s Europskom policijskom stručnom mrežom za nestale osobe i AMBER alert Europe, 2020. godine inicirana je kampanja #DontBeACatch – #NemojPostatiLovina, a kojoj se, uz 23 zemlje iz Europe, aktivno pridružila i policija Republike Hrvatske.

Kampanja je usmjerena na zaštitu djece protiv online groominga, odnosno na podizanje svijesti o opasnostima uspostave odnosa povjerenja i emocionalne povezanosti između djeteta ili mlade osobe i (najčešće) odrasle osobe putem komunikacijskih tehnologija, a s ciljem njihova vrbovanja i iskorištavanja u seksualne svrhe.

U sklopu kampanje izrađeni su preventivno-edukativni video „Što se Tini dogodilo?“ te animirani video o opasnostima na internetu #NemojPostatiLovina, koji su dostupni za korištenje široj društvenoj zajednici i medijima te se mogu javno prikazivati kao jedan od alata u senzibilizaciji javnosti o ovom problemu.

U ovo vrijeme globalne pandemije, uzrokovane virusom COVID-19, više nego ikad prije, obitelji su se morale osloniti na tehnologiju i digitalna rješenja. Upravo zato, bez obzira jesmo li djeca i mladi, roditelji i skrbnici, učitelji i socijalni radnici, predstavnici policije, zakonodavci i političari, svi imamo važnu ulogu i zadatak, ne samo danas već kroz cijelu godinu, aktivno se uključiti kako bi svi zajedno učinili internet boljim i sigurnijim mjestom za korisnike svih dobnih skupina, naročito za one najmlađe.