Radio Baranja slavi (prvih) 25 godina

Prije točno 25 godina u podrumskim prostorijama u osječkom Donjem gradu prvi se put u eteru pojavio program Radija Baranja. Tijekom progonstva i povratka u Baranju taj je radio učinio veliki posao povezivanja Baranjaca koji su morali napustiti svoje domove.

Dobri su duh baranjskog etera, pravi mali lokalni radio "s dušom", danas ih je vrlo malo zaposlenih, no ipak uspijevaju pronaći svoje mjesto pod suncem, pratiti brojne događaje, osigurati bar nešto prihoda kako bi mogli samostalno i normalno funkcionirati. Direktorica i glavna urednica Zlata Maršić ističe kako medijima danas nije lako, posebice u Baranji. Nema oglašivača, potpore grada Belog Manastira kao suvlasnika radija nisu velike, za javne sadržaje dobiju određeni novac iz Fonda za pluralizam medija, a za plaće se uglavnom moraju snalaziti na razne načine. Međutim, na Radiju Baranji kažu kako se u eteru ne osjete njihovi problemi, svakodnevno su s brojnim slušateljima u Baranji od 7 do 19 sati uživo, a i noćni program popunjavaju vlastitim sadržajima. 

"Hrvatski radio Baranja tijekom 1992. godine bio je jedina i glavna medijska uzdanica dvadesetak tisuća prognanih Baranjaca, a posebno vojnika 135. baranjska brigade i baranjske policije koji su držali sjevernu crtu obrane grada Osijeka. Svaka informacija iz okupirane Baranje bila je dragocjena. Novinari Radio Baranje dočekivali su protjerane Hrvate kako bi iz prve ruke doznali i slušateljima prenijeli muke preostalog nesrpskog stanovništva u Baranji", zapisano je i na njihovim internetskim stranicama. 

Nakon triju osječkih prostora, od 1998. radio se vratio s Baranjcima u Beli Manastir, a u sadašnji prostor na glavnome trgu uselili su prije 14 godina. Danas, 25 godinu poslije, Radio Baranju su održali na životu direktorica Zlata Maršić, Zdenko Lozančić, Siniša Frank, Saša Alilović, Robert Repić, Mirela Jurković, Vlado Omazić i Jelena Blašković.

Iza prve poruke u eteru Hrvatskog radija - studio Baranja bio je cijeli tim prognanih Baranjaca, a glasom je bio Dario Jagarinac. Osim njega tadašnju ekipu su činili pokojni Ivan Maršić, Mario Fuis, Siniša Marinković te Zdenko Lozančić koji su radili do progonstva u Belom Manastiru. Prvi direktor Radio Baranje je Branko Jalšovec, njegov brat pokojni Milenko Jalšovec vodio je marketing, a zamjenik direktora bio je Ivan Maršić. Nakon pokretanja programa, koji je bio namijenjen informiranju prognanih Baranjaca smještenih u Osijeku i okolici, počelo je ekipiranje opremom i kadrovima. Radu su se priključili i kolege sa zagrebačkog radija 101, a za glavnog urednika ubrzo dolazi Anto Bandov te niz novinara, tehničara i voditelja.

Danas je u prigodi rođendana, u eteru zasvirao 'Rođendanski band' - Dalibor Zavođa (TS Džentlmeni), Matej Podgorščak (Lyra), Ivan Antičević (TS Melem), Denis Marguš (TS Garavi) i Dario Hleb (TS Prijatelji). Slušateljima se obratio gradonačelnik Belog Manastira Ivan Doboš, gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić, bivši direktor Radio Baranje Branko Jalšoveć, nekadašnji tajnik povjerenika RH za Baranju Josip Kompanović, bivši djelatnici Mario Fuis, Dario Jagarinec i Tanja Štimac, tehničar Radio Osijeka Davor Magušić, te baranjski načelnici.

Nekada najizvođeniju pjesmu u programu HRB-a 'Baranja' koju krase poznati stihovi 'Vratit ću se svojoj kući ja, makar i kroz kišu metaka..' uživo je otpjevao autor Ivica Karas. Uz njega, zapjevali su i Stjepan Jeršek Štef, Igor Delač te Goran Bošković iz Fluentesa.