Hrvatski radio

Radio Osijek

13:18 / 02.02.2017.

Autor: Željko Kovačević

Restauratora i konzervatora ima. Nema novaca i strategije.

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

U osječkom Muzeju Slavonije održana je tribina na kojoj su stručnjaci iz Zagreba, Splita i Osijeka raspravljali o restauratorskoj i konzervatorskoj struci. I tom dijelu kulture nedostaju sredstva kako bi se doslovce spasila prebogata hrvatska baština.

Na pitanje ima li dovoljno stručnjaka na tom području profesor Denis Detling, ravnatelj Muzeja Slavonije odgovara kako u osječkom muzeju koji ima pola milijuna predmeta, radi jedan restaurator i dva preparatora te kako imaju dvije radionice što je zadovoljavajuće uzme li se u obzir stanje u drugim muzejima, arhivima i kulturnim ustanovama zaduženim za očuvanje baštine.

„Enormna su to sredstva. Mi smo u tri godine potrošili oko 100 tisuća kuna na svega desetak predmeta koji su išli izvan kuće. Sponzori su dobrodošli, ali za sada nema nekoga tko bi ,recimo, u restauraciju uložio desetak tisuća kuna. Mnoštvo je tu čimbenika. Nedostaje i ta prva kuna da se započne krug. Treba odgajati i mlade da osjećaju baštinu kao nešto svoje, kao dio identiteta koji se ne smije zaboraviti. Na kraju krajeva, briga o baštini nužno generira i nova radna mjesta pa i podiže ukupnu vrijednost onoga što je očuvano.“ – rekao je Detling

Docentica umjetnosti na Umjetničkoj akademiji u Splitu i pročelnica odsjeka za konzervaciju i restauraciju splitske akademije Sagita Mirjam Sunara, tvrdi kako službeno imamo dosta restauratora u Hrvatskoj, no negdje ih ima viška, a ponegdje niti jedan. Ona misli kako ne bi trebalo prebacivati stručnjake već otvarati nova radna mjesta tamo gdje konzervatora nema.

„Dvije su stari. Jedno su radna mjesta, a drugo strategija u očuvanju baštine. Ono što trebamo obnoviti nadmašuje broj restauratora, no kako nema novaca onda nemamo ni restauratore, a tada ni očuvanu baštinu!“ – ističe docentica Sunara

Što je s kulturnim turizmom?

„Strukovno udruženje konzervatora i restauratora u Velikoj Britaniji radilo je istraživanje gdje su praktično dokazali da jedna funta uložena u očuvanje kulturne baštine vraća četiri funte kroz kulturni turizam i edukativne programe. To je vrlo jasna situacija. No, nije uvijek dovoljno razmišljati o eksploataciji, već i o očuvanju identiteta. Ako želimo očuvati identitet moramo tu baštinu prenijeti u budućnost naraštajima koji dolaze. Nama doista nedostaje strategija. Postoje inventari, no trebalo bi odrediti kriterije. Trebalo bi obnoviti ono što naočigled propada, a ne da se neko djelo zbog svoje prepoznatljivosti obnavlja tri puta u 10 godina, a neka lijepa crkvica u Zagorju ili Zagori, koja to itekako zaslužuje, niti jednom. Trebaju nam stručnjaci, radne skupine koje bi trebalo organizirati ministarstvo. Ono mora imati vodeću ulogu.“ – zaključila je Docentica umjetnosti na Umjetničkoj akademiji u Splitu i pročelnica odsjeka za konzervaciju i restauraciju splitske akademije, Sagita Mirjam Sunara