Hrvatski radio

Radio Osijek

Riječni turizam u hrvatskom Podunavlju u porastu

26.09.2019.

12:48

Autor: Mirta Milas

Foto:HRT/Mirta Milas

Foto:HRT/Mirta Milas

Foto: - / -

Od ranih početaka riječnog turizma 2004. u hrvatskom se Podunavlju broj kruzera udesetorostručio. Danas je na tom području pet putničkih pristaništa-četiri na Dunavu i jedno na Dravi. Ipak, prosječna potrošnja putnika je mala te ih raznovrsnijim programima treba potaknuti na veću potrošnju.

O toj je temi danas na osječkom Ekonomskom fakultetu održana konferencija za novinare pod nazivom Panona tour "Ploviti, otkrivati, živjeti ..." u organizaciji Hrvatske turističke zajednice i Glasa Slavonije. Na njoj su predstavljena iskustva i razmišljanja stručnjaka u riječnom turizmu. 

Programe riječnih brodara za turiste s kruzera treba obogatiti i češće mijenjati, istaknula je među ostalim jedna od predavačica, Božana Matoš iz tvrtke Ankoris.   "Infastrukturni su preduvjeti ispunjeni i sad je nužno obogatiti ponudu jer gosti s kruzera nerijetko žele nešto novo. Njihova je potrošnja po osobi vrlo mala, samo 11 eura. Promijenila se i svijest pa se više gleda ekološka, zdrava hrana, ali i sadržaji za opuštanje ili pustolovinu. Programi koje riječni brodari nude turistima na kruzerima nisu se mijenjali godinama. Razlog je to zbog kojeg u suradnji s turističkim zajednicama Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije želimo predstaviti brodarima nove trendove u regiji u riječnom kruzingu - što to inozemni gosti očekuju u ovom dijelu svojeg riječnog krstarenja", istaknula je među ostalim direktorica tvrtke Ancoris Božana Matoš. Dodala je kako se treba prilagoditi željama gostiju, napraviti novu analizu i istraživanje zadovoljstva potrošača, jer je posljednje izrađeno 2014. godine. "S dobrim planom i njegovom realizacijom i potrošnja po gostu bit će veća. Cilj svakog gosta koji izabere riječni kruzing je obići što više zemalja u što manje dana. Oni otprilike provedu četiri sata u hrvatskom Podunavlju. Trebamo raditi i na produživanju vremena njihova boravka u našoj regiji i to tako da im se, umjesto jednog itinerera, ponude i opcije dužeg ostanka ( 6 do 8 sati) s uključenim ručkom na nekom OPG-u, jer je to jedan od proizvoda koji takvi gosti cijene". Najčešći gosti na kruzerima dolaze s engleskog govornog područja - Australije, Velike Britanije, SAD-a te Njemačke, dok je Francuza vrlo malo. Riječ je o starijim dobnim skupinama od 55 do 75 godina. Novi trendovi u riječnom kruzingu nude i nove oblike itinerera vezane uz obiteljski kruzing i to ova regija može ponuditi, smatra Matoš. Docent na katedri za marketing na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Ivan Kelić rekao je kako je riječni turizam novo područje u o kojem se donedavna jako malo razgovaralo i komentiralo. Smatra kako je najveći problem nepostojanje strateškog dokumenta za to područje. "Ovaj oblik turizma raste od 10 do 20 posto godišnje i imamo epohalnu priliku, s obzirom na naš riječni potencijal, privući neke sasvim nove goste. Rezultirat će to razvojem novih turističkih proizvoda, iskoristivim i za drugo turističko tržište. Mi sudjelujemo u tom segmentu kroz edukaciju turističkih vodiča, jer su upravo oni organizatori sadržaja koje će turisti s kruzera posjetiti. Turistički su vodiči osobe koje nam prenose povratne informacije s terena te mi onda možemo kroz različite elaborate, dokumente i posljedično razvoj nekih novih proizvoda, djelovati zajedno s turističkim dionicima na svim razinama". 

Slavija Jačan Obratov iz Hrvatske turističke zajednice rekla je da je riječni kruzing područje koje je izuzetno značajno za HTZ. "Puno ulažemo i u promociju kontinenta i ovaj vid turizma, jer se evidentan rast dolazaka kruzera u hrvatsko Podunavlje".

 

 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.