Možemo Osijek: "Rušenje platana na Čepinskoj je ekocid"

Pet platana koje su proteklih dana srušene na trasi budućeg podvožnjaka u ulici Svetog Leopolda Bogdana Mandića mogle su biti spašene i riječ je o pravom ekocidu - istaknula je Katarina Kruhonja iz političke platforme Možemo Osijek, te dodala kako se gradonačelnik Ivan Radić vijećnicima i građanima obvezao da će ih sačuvati.

Nakon rušenja 10 platana koje su bile na trasi budućeg podvožnjaka, srušeno je i 5 stabala uz "Židovsko groblje" za koje je Grad Osijek naručio elaborat o zdravstvenom stanju. Prema mišljenju stručnjaka platane su predstavljale opasnost za ljude i okoliš, te su uklonjene. Ovlašteni inženjer šumarstva Nikola Lackovića rekao je kako su izradili proračun oštećenosti korijena platana u Ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića: "Uzimajući u obzir više varijanti postavljanja koridora prizemne i podzemne infrastrukture te pozitivne smjernice struke, proračunima je utvrđeno da su svi minimumi prekoračeni između 40 i 50%, a u nekim slučajevima čak i više od 50%. S obzirom na to da je riječ o zoni u kojoj je prioritet sigurnost, zaključeno je da je platane bolje zamijeniti novim stablima, odnosno uložiti u zelenu infrastrukturu grada Osijeka u protuvrijednosti tih stabala", rekao je dr.sc. Lacković.

Kruhonja je na konferenciji za novinare ispred Gradske uprave u Kuhačevoj 9 u Osijeku napomenula kako su platane dio drvoreda koji je zaštitni znak grada još iz vremena Marije Terezije, a tvrdnja da su srušene radi sigurnosti građana je poluistina: "Pred građanima i poglavarstvom grada Osijeka iskazujemo protivljenje i neslaganje što je važan projekt podvožnjaka u ulici Sv. Leopolda Mandića koji će rasteretiti promet na jednom od ulaza u sam centar grada, i koji građani pozdravljaju, proveden tako da je kao kolateralna žrtva porušeno 15 stoljetnih javorolisnih platana. Sve, osim dvije koje je trebalo sanirati, bile su zdrave. Do sada su u svom životnom vijeku svaka sekvestrirala po oko 50 tona CO2, imaju duboko korijenje te i u sušnim razdobljima dosežu vodu i evaporiraju vlagu u atmosferu. Dio su drvoreda koji je zaštitni znak Grada još iz vremena Marije Terezije i prema stavu struke trebao je biti proglašen spomenikom parkovne arhitekture. To je ekocid", rekla je Kruhonja i podsjetila kako su građani i nezavisni stručnjaci na vrijeme reagirali, te je prikupljeno više od 3.000 potpisa za očuvanje drvoreda: "Gradonačelnik Ivan Radić i njegov tim nisu imali političku volju niti kapacitete da traže i nađu rješenje koje omogućava i izgradnju podvožnjaka i očuvanje platana. Pa niti ovih zadnjih 5 za koje su se obavezali vijećnicima i građanima da će ih sačuvati. Istrošili su se na ishođenju papira kojim bi opravdali postupak. Hitnost rušenja zadnji pet platana je proizašla iz davanja prioriteta hitnosti dinamike radova na gradilištu na uštrb preventivne zaštite, odnosno sanacije nastalih oštećenja. Da su platane srušene radi sigurnosti građana je poluistina. Građanima to treba pojasniti", rekla je Kruhonja i upitala: "Kako je moguće da ispod radara EU prolaze projekti financirani iz fondova za zelene politike koji u realizaciji imaju i ekocid? Tako što niti u projektnom zadatku, niti u projektnoj dokumentaciji nigdje nije uopće navedena postojeća zelena infrastruktura, odnosno drvored stoljetnih platana u projektu ne postoji", odgovorila je na svoje pitanje Kruhonja i dodala kako će Politička platforma Možemo Osijek na ovu slijepu pjegu upozoriti zadužena tijela u RH i EU jer je jedan od prioriteta njihova djelovanja socijalno osjetljiva zelena tranzicija.