Hrvatski radio

Radio Osijek

11:24 / 31.05.2022.

Autor: Radio Osijek/TM

Simboli Đakova na novim poštanskim markama

Motivi Đakova na novim markama

Motivi Đakova na novim markama

Foto: Hrvatska pošta / -

Hrvatska će pošta 2. lipnja u optjecaj pustiti dvije nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatski turizam.“ Pročelje đakovačke katedrale i manifestacija Đakovački vezovi motivi su ovogodišnje serije prigodnih maraka koju je oblikovao Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba. Autori fotografija su Mario Romulić i Dražen Stojčić, fotografi iz Osijeka. 

„Vrijednost maraka označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Naklada maraka iznosi 30.000 primjeraka po motivu i izdane su u arčićima od 10 maraka. Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC)”, priopćeno je.

Tekst u povodu izlaska novih prigodnih maraka napisao je prof. Robert Francem.

Kao najveličanstveniji plod bogate slavonske ravnice, iz samog joj srca izranja Đakovo i izdiže se dotičući nebo tornjevima svoje katedrale. U krilu ljubavi plodne zemlje i beskrajnog neba grad Strossmayera, lipicanaca i Đakovačkih vezova tradiciju i baštinu generacija živo čuva u srcima stanovnika i u simbolima svoga duhovnog i materijalnog bogatstva.

Đakovo se u pisanim spomenicima pojavljuje u 13. stoljeću, a ovo je područje naseljeno još u neolitiku. Mjesto doživljava početak razvoja dolaskom bosanskih biskupa. Brat hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV., knez Koloman, poklonio je 1239. bosanskom biskupu Ponsi za sjedište biskupije grad Đakovo i okolicu. Upravo kao važno srednjovjekovno biskupijsko središte Đakovo postaje gradom, a kao biskupijski grad nakon turske vladavine doživljava društveni i kulturni procvat. Nezaobilazna ličnost u povijesnom razvoju grada biskup je Josip Juraj Strossmayer. Vizionar i mecena zahvaljujući čijem su radu i djelu hrvatska kultura, umjetnost, znanost, prosvjeta i crkva postale dio suvremenih svjetskih i europskih kretanja, a Đakovo lijep i ponosan srednjoeuropski grad. Vizionarstvo i duhovna veličina otjelovljene su u životnom djelu J. J. Strossmayera u gradnji najljepše katedrale od Venecije do Istanbula, kako ju je nazvao papa Ivan XXIII. Dobri.

Motivi Đakova na novim poštanskim markama

Motivi Đakova na novim poštanskim markama

Foto: Hrvatska pošta / -

Katedrala svetog Petra

Središtem grada, srcem srca Slavonije, dominira katedrala svetog Petra. Uzdižu se njezini zvonici poput svjetionika nad ravnicom i nadaleko svijetle svojom ljepotom i duhovnim bogatstvom. Đakovačka katedrala, građena od 1866. do 1882., monumentalno je remek-djelo neoromaničke i neogotičke arhitekture, veleban spomenik sakralne umjetnosti u kojem su svoja ostvarenja realizirali važni europski i hrvatski umjetnici 19. stoljeća poput arhitekata Karla Rösnera i Friedricha von Schmidta, slikara J. F. Overbecka, oca i sina Alexandera Maximiliana Seitza i Ludwiga Seitza, Ludovica Ansiglionija te kipara Vatroslava Doneganija, Ivana Rendića i Rudolfa Valdeca. Trobrodna katedrala s dvama tornjevima svoju vrijednost ne čuva samo u estetskom bogatstvu nego i u simboličkom značenju i ukorijenjenosti u kraju i narodu iz kojeg je izrasla.

Katedrala je nastala na Strossmayerovoj ideji kao veza između istoka i zapada, a gradile su je vrijedne ruke naroda kojem je namijenjena. Sagrađena je od zemlje kojoj pripada, od sedam milijuna opeka, i ukrašena slavonskim narodnim motivima. U podnožju tornjeva katedrale nalazi se jedan od najljepših hrvatskih trgova – Trg J. J. Strossmayera – a zajedno s korzom, središnjom gradskom ulicom, jedna je od najljepših kontinentalnih šetnica. Svakom putniku namjerniku šetnja središtem Đakova pružit će mali vremeplov kroz povijest arhitektonskih umjetničkih stilova od romanike do secesije. Ljudsku toplinu u duhovnom moru Đakovo će ponuditi bogatstvom svoje gostoljubivosti, mirisima i okusima gastronomije, manifestacijama, topotom lipicanaca i ljepotom prirode malog raja u srcu Slavonije.

Motivi Đakova na novim poštanskim markama

Motivi Đakova na novim poštanskim markama

Foto: Hrvatska pošta / -

Đakovački vezovi

Đakovački vezovi, jedna od najvećih hrvatskih smotri folklora, festival pjesme, plesa i narodnih običaja, više od pola stoljeća, od davne 1967. svakog ljeta krajem lipnja i početkom srpnja okuplja tisuće sudionika iz Hrvatske i svijeta. Utemeljena kao kulturno-turistička manifestacija povodom Međunarodne godine turizma, danas je izrasla u simbol srca Slavonije – Đakova. Đakovački vezovi davno su nadišli sve ono što može biti jedna tradicionalna manifestacija folklora: danas pred sobom imamo svečanost na čijim temeljima izrastaju nove generacije štovatelja kulturnog blaga. Đakovački vezovi žive u srcima svih onih koji ih vide kao simbol hrvatskog identiteta, tradicije i ljubavi prema narodnom stvaralaštvu.

Smotra folklora Đakovački vezovi manifestacija je koja obuhvaća brojne programe na kojima se može uživati u ljepoti narodnih običaja, nošnji, pjesama, plesova, rukotvorina i gastronomskih specijaliteta. Središnji, najljepši i najsvečaniji dio manifestacije održava se tradicionalno u prvom vikendu u srpnju. Tada brojni posjetitelji iz svih krajeva Hrvatske i svijeta mogu doživjeti neprocjenjivo bogatstvo narodne baštine, a nezaobilazni i najposjećeniji programi jesu svečano otvaranje, svečana povorka sudionika ulicama Đakova te program zatvaranja pod nazivom „Slavonijo, zemljo plemenita“.

Nakon pola stoljeća postojanja i kontinuiranog bavljenja narodnim blagom Đakovački vezovi postali su središnji kulturno-turistički događaj Grada Đakova i cijele Slavonije. Kulturna i turistička vrijednost Đakovačkih vezova prepoznata je na nacionalnoj i međunarodnoj razini o čemu svjedoče brojne nagrade dodijeljene organizatorima – Gradu Đakovu i Turističkoj zajednici grada Đakova. Među brojnim priznanjima Đakovački vezovi nose Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos očuvanju i njegovanju slavonske tradicijske baštine te promicanju hrvatske nacionalne kulture i identiteta, a godinama kontinuirano nose oznaku TOP događaj Republike Hrvatske koju zajedno s financijskom potporom dodjeljuje Hrvatska turistička zajednica.

Đakovački vezovi čuvaju i njeguju kulturna bogatstva koja je prepoznao i UNESCO. Na popisu svjetske kulturne baštine nalaze se ljelje, koje su jedan od simbola Vezova, i slavonski bećarac koji pjesmom prenosi narodnu mudrost i sjećanja, a bez kojih nema Vezova.

Đakovački vezovi uvijek nude ono najvrednije – gostoprimstvo i gostoljubivost širokogrudne nam Slavonije i toplog srca Đakova, a slavonska duša široka je poput ravnice, pa mjesta u njoj za svakog dragog gosta ima.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.