Simboli Đakova na novim poštanskim markama

Hrvatska će pošta 2. lipnja u optjecaj pustiti dvije nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatski turizam.“ Pročelje đakovačke katedrale i manifestacija Đakovački vezovi motivi su ovogodišnje serije prigodnih maraka koju je oblikovao Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba. Autori fotografija su Mario Romulić i Dražen Stojčić, fotografi iz Osijeka. 

„Vrijednost maraka označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Naklada maraka iznosi 30.000 primjeraka po motivu i izdane su u arčićima od 10 maraka. Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC)”, priopćeno je.

Tekst u povodu izlaska novih prigodnih maraka napisao je prof. Robert Francem.

Kao najveličanstveniji plod bogate slavonske ravnice, iz samog joj srca izranja Đakovo i izdiže se dotičući nebo tornjevima svoje katedrale. U krilu ljubavi plodne zemlje i beskrajnog neba grad Strossmayera, lipicanaca i Đakovačkih vezova tradiciju i baštinu generacija živo čuva u srcima stanovnika i u simbolima svoga duhovnog i materijalnog bogatstva.

Đakovo se u pisanim spomenicima pojavljuje u 13. stoljeću, a ovo je područje naseljeno još u neolitiku. Mjesto doživljava početak razvoja dolaskom bosanskih biskupa. Brat hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV., knez Koloman, poklonio je 1239. bosanskom biskupu Ponsi za sjedište biskupije grad Đakovo i okolicu. Upravo kao važno srednjovjekovno biskupijsko središte Đakovo postaje gradom, a kao biskupijski grad nakon turske vladavine doživljava društveni i kulturni procvat. Nezaobilazna ličnost u povijesnom razvoju grada biskup je Josip Juraj Strossmayer. Vizionar i mecena zahvaljujući čijem su radu i djelu hrvatska kultura, umjetnost, znanost, prosvjeta i crkva postale dio suvremenih svjetskih i europskih kretanja, a Đakovo lijep i ponosan srednjoeuropski grad. Vizionarstvo i duhovna veličina otjelovljene su u životnom djelu J. J. Strossmayera u gradnji najljepše katedrale od Venecije do Istanbula, kako ju je nazvao papa Ivan XXIII. Dobri.

Katedrala svetog Petra

Središtem grada, srcem srca Slavonije, dominira katedrala svetog Petra. Uzdižu se njezini zvonici poput svjetionika nad ravnicom i nadaleko svijetle svojom ljepotom i duhovnim bogatstvom. Đakovačka katedrala, građena od 1866. do 1882., monumentalno je remek-djelo neoromaničke i neogotičke arhitekture, veleban spomenik sakralne umjetnosti u kojem su svoja ostvarenja realizirali važni europski i hrvatski umjetnici 19. stoljeća poput arhitekata Karla Rösnera i Friedricha von Schmidta, slikara J. F. Overbecka, oca i sina Alexandera Maximiliana Seitza i Ludwiga Seitza, Ludovica Ansiglionija te kipara Vatroslava Doneganija, Ivana Rendića i Rudolfa Valdeca. Trobrodna katedrala s dvama tornjevima svoju vrijednost ne čuva samo u estetskom bogatstvu nego i u simboličkom značenju i ukorijenjenosti u kraju i narodu iz kojeg je izrasla.

Katedrala je nastala na Strossmayerovoj ideji kao veza između istoka i zapada, a gradile su je vrijedne ruke naroda kojem je namijenjena. Sagrađena je od zemlje kojoj pripada, od sedam milijuna opeka, i ukrašena slavonskim narodnim motivima. U podnožju tornjeva katedrale nalazi se jedan od najljepših hrvatskih trgova – Trg J. J. Strossmayera – a zajedno s korzom, središnjom gradskom ulicom, jedna je od najljepših kontinentalnih šetnica. Svakom putniku namjerniku šetnja središtem Đakova pružit će mali vremeplov kroz povijest arhitektonskih umjetničkih stilova od romanike do secesije. Ljudsku toplinu u duhovnom moru Đakovo će ponuditi bogatstvom svoje gostoljubivosti, mirisima i okusima gastronomije, manifestacijama, topotom lipicanaca i ljepotom prirode malog raja u srcu Slavonije.

Đakovački vezovi

Đakovački vezovi, jedna od najvećih hrvatskih smotri folklora, festival pjesme, plesa i narodnih običaja, više od pola stoljeća, od davne 1967. svakog ljeta krajem lipnja i početkom srpnja okuplja tisuće sudionika iz Hrvatske i svijeta. Utemeljena kao kulturno-turistička manifestacija povodom Međunarodne godine turizma, danas je izrasla u simbol srca Slavonije – Đakova. Đakovački vezovi davno su nadišli sve ono što može biti jedna tradicionalna manifestacija folklora: danas pred sobom imamo svečanost na čijim temeljima izrastaju nove generacije štovatelja kulturnog blaga. Đakovački vezovi žive u srcima svih onih koji ih vide kao simbol hrvatskog identiteta, tradicije i ljubavi prema narodnom stvaralaštvu.

Smotra folklora Đakovački vezovi manifestacija je koja obuhvaća brojne programe na kojima se može uživati u ljepoti narodnih običaja, nošnji, pjesama, plesova, rukotvorina i gastronomskih specijaliteta. Središnji, najljepši i najsvečaniji dio manifestacije održava se tradicionalno u prvom vikendu u srpnju. Tada brojni posjetitelji iz svih krajeva Hrvatske i svijeta mogu doživjeti neprocjenjivo bogatstvo narodne baštine, a nezaobilazni i najposjećeniji programi jesu svečano otvaranje, svečana povorka sudionika ulicama Đakova te program zatvaranja pod nazivom „Slavonijo, zemljo plemenita“.

Nakon pola stoljeća postojanja i kontinuiranog bavljenja narodnim blagom Đakovački vezovi postali su središnji kulturno-turistički događaj Grada Đakova i cijele Slavonije. Kulturna i turistička vrijednost Đakovačkih vezova prepoznata je na nacionalnoj i međunarodnoj razini o čemu svjedoče brojne nagrade dodijeljene organizatorima – Gradu Đakovu i Turističkoj zajednici grada Đakova. Među brojnim priznanjima Đakovački vezovi nose Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos očuvanju i njegovanju slavonske tradicijske baštine te promicanju hrvatske nacionalne kulture i identiteta, a godinama kontinuirano nose oznaku TOP događaj Republike Hrvatske koju zajedno s financijskom potporom dodjeljuje Hrvatska turistička zajednica.

Đakovački vezovi čuvaju i njeguju kulturna bogatstva koja je prepoznao i UNESCO. Na popisu svjetske kulturne baštine nalaze se ljelje, koje su jedan od simbola Vezova, i slavonski bećarac koji pjesmom prenosi narodnu mudrost i sjećanja, a bez kojih nema Vezova.

Đakovački vezovi uvijek nude ono najvrednije – gostoprimstvo i gostoljubivost širokogrudne nam Slavonije i toplog srca Đakova, a slavonska duša široka je poput ravnice, pa mjesta u njoj za svakog dragog gosta ima.