Slavonci imaju očuvana tla i jedu zdravu hranu

Na Fakultetu Agrobiotehničkih znanosti u Osijeku danas je održana radionica o temi "Dobra poljoprivredna praksa u ratarstvu i stočarstvu". Dio je to istoimenog dvogodišnjeg INTERREG prekograničnog projekta između Hrvatske i Srbije, vrijednog 500 000 tisuća eura.

Projektom se želi podignuti svijest poljoprivrednika o važnosti zaštite okoliša, tla i podzemnih voda. Naša bismo tla još uvijek, u odnosu na ona eksploatirana u zapadnoeuropskim zemljama. mogli okarakretizirati kao djevičanska. Ipak, analize su pokazale da u pet slavonskih županija ima sporadično područja u kojima je plodnost nešto niža, odnosno manja je koncentracija humusa. Profesorica Marcela Šperanda: Evo upravo na tome radimo, ove edukacijske radionice tome i služe. Želimo poučiti farmere koja gnojiva trebaju koristiti kako bi se tlo revitaliziralo i vratilo u potpunosti u život, vezano uz mikrobiološke aktivnosti, nematode, strukturu...". No, hrana koju konzumiramo sasvim je sigurna, ocijenila je profesorica Brigita Popović, preporučujući uvijek kratke lance opskrbe: "Nemamo teških metala, nemamo ostataka pesticida. Čak i nitrati na koje smo naišli na pojedinim područjima u podzemnim vodama, nisu  detektirani u biljnom materijalu koji konzumiramo. Dakle, nismo ga našli u povrću koje primarno konzumiramo svježe". Stanje nije alarmantno ni u Srbiji, rekla je uime partnera na projektu iz Sremske Kamenice docentica Nataša Stojić: " Iako su u podzemnim vodama izmjerene količine nitrata preko graničnih vrijednosti, radimo na tome da se stanje popravi". Uz Fakultet zaštite životne sredine Edukons iz Sremske Kamenice partner na projektu sa srbijanske strane je i novosadski Institut za ratarstvo i povrtlarstvo, dok su to s hrvatske strane osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti te Obrtničko industrijska škola iz Županje.