Slavonska kobasica postala 41. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji

„Slavonska kobasica“ dobila je europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije. Time je postala 41. hrvatski tradicionalni prehrambeni proizvod zaštićen na razini EU-a. 

Postupak zaštite pokrenula je Udruga čuvari slavonske tradicije čiji predsjednik Stjepan Živković kaže kako je receptura za proizvodnju „Slavonske kobasice” odavna poznata: „Slavonska kobasica ono je što su naši stari radili. Sadrži 70% mesa koje može biti malo prožeto masnoćom i 30% masnoće, kuhinjsku sol, crvenu ljutu ili srednje ljutu papriku, a može biti i malo bibera.”

Proizvodnja kobasice predstavlja gastronomski identitet Slavonije i nastala je iz tradicionalne svinjokolje, običaja kojeg u slavonskim selima ima sve manje. Nažalost, negativni su i pokazatelji kada je o riječ o proizvodnji svinjskoga mesa u našoj zemlji. „Ovo bi svakako trebao biti dodatan poticaj za povećanje proizvodnje kobasica, ali i za povećanje sirovinske proizvodnje odnosno uzgoja svinja. Naime, od ulaska u Europsku uniju u zadnjih desetak godina, ta je proizvodnja pala za više od 7%”, kaže potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

No, neće se svaka kobasica ubuduće službeno moći prozvati slavonskom. „Ona je sada standardizirana i pod tim uvjetima će se proizvoditi, a bit će i skuplja. Nadamo se da će se sada više naći na tržištu Europske nije, a ne samo u Hrvatskoj gdje je već brend, no kupci u EU još nam uvijek dovoljno ne vjeruju”, kaže Živković. A sada će oznaka zemljopisnoga podrijetla na ambalaži tim kupcima jamčiti kupnju autentičnoga proizvoda, čime se slavonska kobasica pridružila već zaštićenom slavonskom medu, slavonskom i baranjskom kulenu.

S obzirom na to da su u realizaciji projekta sudjelovali i stručnjaci osječkog PTF-a, dekan fakulteta Jurislav Babić ocijenio je kako je zaštita zemljopisnog podrijetla vrlo važna za domaće proizvode, jer to jamči jedinstvenu karakteristiku proizvoda koja je vezana za određeno zemljopisno područje. "To u konačnici jamči dodanu vrijednost, veću cijenu, bolju promociju te pozicioniranje na domaćem i međunarodnom tržištu", kazao je Babić.