Spomen ploče na mjestima blokade UNPROFOR-a

U znak sjećanja na 1. srpnja 1994. godine kada su hrvatski prognanici počeli s blokadom UNPROFOR-a kako bi na mirni način tražili da se stvore uvjeti za povratak i upozorili na neučinkovitost međunarodnih snaga, na prvim su punktovima blokade – na Biljskoj cesti i u Nemetinu otkrivene spomen ploče.

Blokada se, nakon toga, proširila na ostale punktove u Hrvatskoj i trajala je 46 dana. "Prognanici su se tada odlučili na blokadu zbog toga što su tri godine čekali da UNPROFOR, koji je došao na temelju odluke UN-ova Vijeća sigurnosti, pokrene postupak povratka. To se nije dogodilo, rekli smo kako to nema smisla i da moramo nešto poduzeti. Na Biljskoj cesti i u Nemetinu bile su prve blokade, a to se kasnije proširilo na cijelu Hrvatsku u kojoj je tada bilo 17 službenih i 19 neslužbenih prijelaza, tako da smo pomalo blokirali cijeli UNPROFOR", rekao je predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije Branko Pek.

Spomen ploču na Biljskoj cesti otkrio je tadašnji vladin povjerenik za Baranju Marko Kvesić, u Nemetinu organizator blokade Vlado Čerina, a predsjednik ZPH Josip Kompanović istaknuo je kako je riječ o povijesnoj akciji kojom su prognanici dali do znanja da se neće dopustiti ciprizacija Hrvatske i da su odlučni vratiti se svojim kućama.

"Blokada je, po mom dubokom uvjerenju, bila svehrvatski pokret za slobodu jer se u nju uključilo preko 150 tisuća ljudi. Pokazali su moćnoj međunarodnoj zajednici da se žele vratiti, ali i upozorili na njezinu neučinkovitost i bahatost", rekla je Nada Arbanas koja je tada bila na čelu vladina Ureda za prognanike i izbjeglice u Osječko-baranjskoj županiji.