Stranka s imenom i prezimenom: Lošu poljoprivrednu politiku treba mijenjati

Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane i svake je godine u vanjsko-trgovinskoj razmjeni u sve većem manjku. "Ne čini poljoprivredu samo neselektivna isplata potpora u poljoprivredi koja nije donijela rezultate", istaknuo je Josip Budimir.

Josip Budimir iz Stranke s imenom i prezimenom takvu je politiku na konferenciji za novinare nazvao štetnom i protuzakonitom. Potkrijepio je to podacima prema kojima 30 od 100 dobitnika potpora nije u sustavu PDV-a, ne plaćaju porez državi, nikoga ne zapošljavaju, a isplaćuju im se milijunski iznosi iz europskih fondova. " Tržišni se viškovi u poljoprivredi izvoze po cijenama ispod proizvođačkih i tako se uništava poljoprivredna proizvodnja. Tu nelojalnu konkurenciju Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja mora onemogućiti i to su potpuno opravdani instumenti kojima se mora štititi domaća proizvodnja. Dosada je državna poljoprivredna politika išla u krivom smjeru, jer domaća poljoprivreda iz godine u godinu slabi te je danas na samo polovici prijeratne prozvodnje - sa tridesetak smo se milijardi spustili na 16 do 17 milijardi. Naša će Stranka s imenom i prezimenom to vrlo brzo uspjeti promijeniti. Hrvatska je u prednosti ne samo zbog postojećeg potencijala već i zbog toga što ima odlične proizvođače koji proizvode vrhunske proizvode. Naša zemlju treba učiniti prepoznatljivom na zajedničkom europskom tržištu kao zemlju u kojoj se proizvode kvalitetne namirnice." Andrea Gross Bošković osvrnula se na kvalitetu hrane, koja je, uz sigurnost hrane prioritet u proizvodnji hrane. " Mi kao mala zemlja s 4 milijuna stanovnika (koliko primjerice ima Berlin) ne možemo reći da ne možemo proizvesti kvalitetnu i zdravstveno ispravnu hranu. No, nedovoljna je suradnja gospodarstva i znanosti. Nije rijetkost da građani budu kasno informirani o uvezenim proizvodima koji su, zbog sumnje u zdravstvenu ispravnost, povučeni s tržišta. Doktor Relja Beck istaknuo je kako je danas trend prozvodnje hrane u Europskoj uniji u kojoj se upotrebljava minimalna količina lijekova te se poštuje dobrobit životinja. I tu Hrvatska može biti u prednosti kao zemlja koja ima regionalne specifičnosti te tradicijski način uzgoja životinja. Na žalost nemamo dovoljno genetskog materijala te matičnih stada i jata, što je potvrđeno i u krizi s koronom. Sustav treba učiniti kokurentnijim, a to znači povezati javni sektor, znanost i proizvođače."