Hrvatski radio

Radio Osijek

15:06 / 24.07.2015.

Autor: Amoreta Bajto

Sveta Ana u Bistrincima

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Trodnevnom duhovnom pripravom počela je proslava blagdana Svete Ane u Svetištu u Bistrincima. To jedinstveno proštenište 25. dana srpnja, na Anin blagdan, pohode deseci tisuća hodočasnika, a središnje će blagdansko misno slavlje prikazati nadbiskup, monsinjor Đuro Hranić.

Proslava je započela trodnevnom duhovnom pripravom. Svakoga dana trodnevnice program započinje u 18 sati. U četvrtak, 23. srpnja o temi "Obitelj, nositeljica života" propovijedat će mr. Josip Vrančić s KBF-a u Đakovu. U petak, 24. srpnja o temi "Starost - svjedočanstvo i poziv" propovijedat će fra Zoran Bibić, OFM, gvardijan i župnik župe Sv. Antun Padovanski – Našice. U subotu, 25. srpnja velečasni Robert Jugović, kancelar Đakovačko-osječke nadbiskupije, propovijedat će o temi "Obitelj - rasadište vjere i duhovnih zvanja".Na blagdan sv. Ane, u nedjelju, 26. srpnja misna slavlja predvodit će: u 7 sati fra Marin Matančić, u 8 sati fra Marko Neretljak, u 9 sati fra Kristijan Kuhar. Svečano misno slavlje, uz izravan prijenos HRT-a, u 11 sati predvodit će mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko - osječki. Misno slavlje s blagoslovom djece i roditelja u 19 sati predvodit će fra Zvonimir Brusač. Tijekom trodnevnice mogućnost za ispovijed bit će od 17 do 19.30, a na sam blagdan od 6 do 11 i od 17 do 19 sati.

Svetište svete Ane na njezin blagdan, 26. srpnja, posjeti i nekoliko desetaka tisuća vjernika. Riječ je o svetištukoje je starije od dva stoljeća, pa njegova popularnost ni u današnje vrijeme nimalo ne jenjava i postaje sve omiljenije mjesto koje je već dobilo neslužbeni naziv “Mjesto mira, molitve i odmora”. Premda Svetište svete Ane nije kao u drugim sredinama u crkvi u samom mjestu, mnogi vjernici kažu da je njegov jedinstveni smještaj usred šume, u okruženju polja i u neposrednoj blizini Drave, zapravo pravi magnet za sve one koji žele odmoriti tijelo i dušu i napuniti baterije. Za to mjesto se priča i da je “sveto tlo” te da ima neobičnu i nerazumljivu snagu - najveće nevjernike pretvoriti u čvrste i nepokolebljive kršćane, a zalutale vratiti na pravi put. U to, tada skromno svetište, rado je u prošlom i stoljeću prije njega zalazila i valpovačka vlastela, ali i dovodila svoje goste iz svih dijelova Europe, koji bi, prema predaji, uvijek ostajali bez riječi upečatljivošću i snagom “Svetišta usred šume”.

Još je čudnije što se u Valpovštini s koljena na koljeno prenosila legenda (po mnogima istinita priča) o tome kako je prije više od 200 godina sveta Ana sama sebi izabrala upravo tu lokaciju. Prema toj dobro poznatoj priči slika svete Ane jednoga je dana jednostavno doplutala u neposrednu blizinu sadašnjeg svetišta i ostala plutati na površini, inače izuzetno brze rijeke Drave. Mještane koji su u neposrednoj blizini u šumi pravili drva iznenadio je i zatekao taj prizor, pa su s pomoću čamca sliku izvukli na obalu. Vidjevši da je riječ o “svetoj” slici, prva im je pomisao bila da je odnesu u crkvu, što su i učinili. Međutim, sutradan slike više nije bilo u crkvi, nego je ponovno pronađena na istom mjestu nasred Drave, gdje je bila i prethodnog dana. Drugi dan se cijela priča ponovila, a kada se i treći put dogodilo isto, shvatili su da je to vjerojatno nekakva čudna poruka i želja svetice da joj se upravo na tom mjestu podigne svetište, što je i učinjen. Tako je nedaleko od Drave sagrađen skromni poklonac s umjetnički izrađenim vratima iz razdoblja bidermajera. Na istom mjestu ubrzo je iskopan i bunar, koji do danas nikada nije presušio i kojem se također pripisuju čudotvorna svojstva na zagovor svete Ane, koja je na tom mjestu učinila i brojna čuda. Otkako je 1997. na inicijativu Crkvenog odbora Bistrinci i odbornika, pokojnog Milana Sipla sagrađena i od tadašnjeg biskupa, mons. Ćirila Kosa svečano blagoslovljena nova kapelica, mnogi kažu da je to zapravo bio početak jednog novog vala pobožnosti jer u to su se svetište svi koji su ga bar jednom posjetili uvijek ponovno vraćali. 

/u izradi članka korišten tekst Lidije Aničić iz "Glasa Slavonije"/