Svjetski dan Parkinsonove bolesti

Svjetski dan bolesti se od 1997. godine obilježava 11. travnja, na rođendan engleskog liječnika, Sir Jamesa Parkinsona koji je prvi opisao tu bolest. Procjenjuje se da u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko 7 milijuna ljudi. Učestalost obolijevanja je češća nakon 60. godine života, a u Hrvatskoj ima oko 60 tisuća oboljelih od Parkinsonove bolesti.

Svjetski dan Parkinsonove bolesti u Osijeku obilježen je na osječkom Trgu slobode u organizaciji Udruga bolesnika oboljelih od Parkinsonove bolesti „Buđenje“ koja je osnovana je 2013. god. u cilju okupljanja i edukacije bolesnika i članova njihovih obitelji. Na štandu, uz druženje s građanima, predstavljene su aktivnosti udruge te se razgovaralo o važnosti prepoznavanja i liječenja Parkinsonove bolesti. Dijelili su se i crveni tulipani, simbol oboljelih od te bolesti. Uz članove Udruge Buđenje, na trgu su bili i djelatnici Klinike za neurologiju KBC Osijek te učenici Medicinske škole Osijek.

Program je počeo Nordijskim hodanjem u organizaciji Gradskog saveza za sportsku rekreaciju "Sport za sve“ od pješačkog mosta do Trga slobode. Na samom trgu uz voditeljicu programa Anitu Schmidt, nastupili su RitmOS, ženski vokalni sastav Đakovčanke, Igor Delač, a Sportski dio programa, pripremio je Pikado klub “Valpovo

Parkinsonova bolest je kronični progresivni neurodegenerativni poremećaj središnjeg živčanog sustava pri kojemu dolazi do odumiranja stanica koje izlučuju dopamin. Bolest značajno smanjuje kvalitetu života oboljele osobe i utječe na obitelj i čitavu zajednicu. 

Drhtanje je jedan od prvih simptoma, karakterističan po tome da je prisutan u mirovanju, smanjuje se u pokretu, nestaje u snu, a pojačava se pri emocionalnim uzbuđenjima i naporima. Ostali simptomi uključuju: ukočenost tijela, ukočenost mišića lica, usporenost pokreta, poremećaj ravnoteže i vrtoglavicu. Držanje postaje pogrbljeno. Bolesnicima je teško započeti hodati, a teškoće su izražene kod okretanja i zaustavljanja; hod postaje nesiguran, a koraci sitni. Mnogi imaju teškoće kod gutanja, pa dolazi do aspiracije hrane, teškoća kod govora i disanja. Kod bolesnika s Parkinsonovom bolesti često dolazi do razvoja depresije i demencije.

Ranim započinjanjem liječenja i dobrim odgovorom pacijenta na liječenje uspijeva se bolest držati pod kontrolom dugi niz godina i pacijentima omogućiti zadovoljavajuće funkcioniranje. U liječenju se koriste lijekovi, a u uznapredovalom stadiju bolesti provodi se i kirurška terapija. S obzirom na složenost bolesti, bolesnicima je neophodan multidisciplinaran pristup u liječenju koji uključuje neurologe, liječnike obiteljske ili opće medicine, psihologe, psihijatre, fizijatre, fizioterapeute, socijalne radnike i ostale struke.