Hrvatski radio

Radio Osijek

07:55 / 05.12.2020.

Autor: Mirta Milas

Svjetski dan tla

Foto: HRT/Mirta Milas

Foto: HRT/Mirta Milas

Foto: - / -

Cilj je podizanje svijesti o tlu i održivom gospodarenju tlom za proizvodnju hrane, sirovina i energije te za održivost ekosustava i prilagodbu na klimatske promjene. Proizvodnja 1 cm tla može potrajati i do 1000 godina, a neodgovornim ponašanjem može se uništiti u puno kraćem razdoblju.

Svjetski dan tla obilježava se 5. prosinca od 2013. godine, kada je proglašen na Konferenciji Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Naroda u Rimu. Tlo je osnovni i ograničeni resurs, ugrožen degradacijskim procesima i lošim gospodarenjem. Jačanjem svijesti o životno važnim ulogama tla moguće je zaustaviti negativne trendove kako bi se osigurala produktivnost tla u skladu s rastućim potrebama stanovništva. 

"Prilika je ovo podsjetiti se kako bez „tla“ – ovog  vrlo dinamičnog i krhkog sustava ne bi bilo moguće održavati sve procese ljudske, životinjske i biljne vrste kao privremenih i vremenom ograničenih stanovnika planeta Zemlje. Ne treba ovdje zaboraviti i da tla čuvaju našu kulturnu baštinu i ključni su dio krajolika u kojemu živimo, tla nam pružaju bitne ekološke, ekonomske i socijalne koristi, kao što su to hrana, voda, bioraznolikost, smanjenje utjecaja suša i poplava, smanjenje stakleničkih plinova, održavanje ciklusa hranjivih tvari, smanjenje onečišćenja i sveukupan utjecaj na klimu“, istaknula je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir, povodom 5. prosinca – Svjetskog dana tla. 

Trećina svjetskog tla degradirana je raznim degradacijskim procesima uključujući i onečišćenja tla iz različitih izvora: industrijska proizvodnja (nuklearna, kemijska, rudarska, metalurška, elektronička i druga), odlaganje industrijskog (opasnog) otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda, akcidenti, vojne djelatnosti i ostalo. Onečišćenje tla često je nevidljivo i stoga može dovesti do onečišćenja hrane, vode i zraka. Tlo ima ekološko – regulacijsku ulogu u okolišu, što znači da prima i akumulira onečišćujuće tvari te ih pomoću svog mikrobiološkog kompleksa transformira i razgrađuje u ekološki bezopasne spojeve. Međutim, ove sposobnosti tla su ograničene, a onečišćenje tla se često detektira tek nakon pojave bolesti u ljudskoj populaciji, u biljnom i životinjskom svijetu i negativnih učinaka na druge sastavnice okoliša. Na razini EU, kao ni u Republici Hrvatskoj, ne postoji zakonska obveza identifikacije onečišćenih i potencijalno onečišćenih lokaliteta. Opasnost od novih onečišćenja tla preventivno je regulirana EU legislativom koja je prenesena i u RH zakonodavstvo poput zakona o zaštiti okoliša, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Zakona o vodama.

„Svjedočimo krizi izazvanoj pojavom bolesti COVID-19 koja je uvelike ogolila utjecaj visokoindustrijaliziranih oblika poljoprivrede na opskrbu stanovništva hranom, no ukazala je i na važnost očuvanja malih poljoprivrednih proizvođača iz čijih poljoprivrednih praksi uglavnom proizlaze manje negativni utjecaji na tlo, bioraznolikost i klimu, a koje u budućnosti treba snažnije podupirati“, istaknula je Petir. Uz činjenicu da zdrava tla daju hranjiviju i sigurniju hranu,  valja podsjetiti i na značenje mikroorganizama tla u izradi antibiotika koje koristimo u borbi protiv infekcija. Zbog svega navednog upravo je odgovorno korištenje poljoprivrednih zemljišta primjenom neškodljivih poljoprivrednih praksi, gospodarenje otpadom na način koji neće remetiti sposobnost tla za obavljanje vitalnih usluga tala, educiranje i informiranje o važnosti očuvanja tla i njegove bioraznolikosti, ali i provođenje svakodnevnih životnih aktivnosti na način koji će smanjiti naš utjecaj na klimatske i okolišne elemente, od presudne važnosti za očuvanje jedne četvrtine biološke raznolikosti našeg planeta smještene – upravo u tlu. „Odgovornost koju danas ugradimo u naša postupanja vratiti će se novim generacijama koje će tla koristiti u budućnosti. Ključno je shvatiti da je briga za tlo briga za život“, zaključila je Petir uputivši zahvalu svima koji brinu o tlu na održiv način, stoji među ostalim u priopćenju predsjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijane Petir.

Foto. HRT/ M.Milas

Foto. HRT/ M.Milas

Foto: - / -