Svjetski dan voda

Svjetski je dan voda. Ove se godine obilježava pod sloganom “Voda i održivi razvoj”.

Raspoložive količine vode za piće u Republici Hrvatskoj su veće nego u mnogim europskim zemljama, zahvaljujući specifičnom geografskom položaju, te reljefno-geološkim i klimatskim osobitostima našeg prostora. Prema UNESCO-u, po dostupnosti i bogatstvu vodom Hrvatska je na 5. mjestu u Europi ili 42. u svijetu.
Javna vodoopskrba u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina razvija se po stopi od 1% godišnje. Prema posljednjem popisu stanovništva i podacima o praćenju razvoja javne vodoopskrbe, blizu 77% stanovništva Hrvatske priključeno je na javne veće ili manje vodovodne sustave.
Ostali dio stanovništva, oko 23%, opskrbljuje se vodom za piće iz drugih javnih vodoopskrbnih objekata, koje treba razlikovati od javnih vodovoda, ili imaju svoje vlastite vodoopskrbne objekte različiti izvedbi (bušeni ili kopani zdenci , zabijene pumpe itd.) 
Način opskrbe stanovništva vodom za piće i njena zdravstvena ispravnost a time i zdravlje ljudi u direktnoj su vezi. Najsigurniju vodu pije onaj dio pučanstva koji je vezan na javne vodovodne sustave i to one veće , zbog strožeg režima kontrole vode u vlastitim laboratorijima i u specijaliziranim i ovlaštenim laboratorijima javno-zdravstvenih ustanova. Na razini Hrvatske odnosno po županijama već niz godina prati se zdravstvena ispravnost pitke vode iz javnih vodovoda. Kako postoje razlike u opskrbljenosti vodom za piće iz javnih vodovoda od županije do županije, tako se i razlikuje i njena zdravstvena ispravnost. Ukupno uzevši cijelu Hrvatsku u posljednjih deset godina, od prosječno godišnje pregledanih 23.000 uzoraka vode za piće u javno-zdravstvenim laboratorijima , neispravno je bilo manje od 10%.
“Prema nekim podacima, danas u Hrvatskoj po stanovniku se godišnje troši oko 100 litara flaširane vode. Cijena jedne litre flaširane vode je oko 4,50 kuna. Znači, 1 litra flaširane vode jednaka je cijeni 140 litara vode iz slavine”, upozorava uz današnj Svjetski dan voda ORaH, koji je u petak predstavio svoj program javne politike održivog upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj. “Nastali profit ne odlazi na održanje i unaprijeđenje vodne infrastrukture, koja je u Hrvatskoj zastarjela te trpi gubitke i iznad 40% vode. ORaH nastoji temeljiti razvoj naše zemlje ulaganjem u tri temeljna sektora gospodarstva – proizvodnja hrane, energije i upravljanja vodama jer su to temelji održivosti i samodostatnosti društva i države. Stoga stalno ulaganje u vodno gospodarstvo te sustave obrane od poplava i zaštite svih vodnih ekosustava su prilike za razvoj gospodarstva, društva i zaštitu okoliša. U vodnom gospodarstvu vidimo velike mogućnosti za poticanje zapošljavanja i pokretanje održivoga gospodarskog razvoja”, poručuju iz ORaH-a.