U Osijeku otvoren Mjesec židovske kulture

Ova manifestacija dio je Europskog dana židovske kulture koji se organizira od 2000. godine. Cilj je ove velike europske manifestacije, poznate i pod nazivom Dan otvorenih vrata, istaknuti raznolikost i bogatstvo judaizma te njegovu lokalnu, regionalnu i nacionalnu povijesnu važnost, s čvrstom namjerom promicanja dijaloga i tolerancije putem predavanja, koncerata, izložbi, kazališnih predstava, promocija knjiga, projekcija filmova, radionica za djecu i drugih aktivnosti koje se odvijaju istovremeno na cijelom kontinentu.

Manifestacija je otvorena koncertom klezmer glazbe Kontra kvarteta iz Maribora i izložbom o mariborskoj obitelji Morpurgo te projekcijom slika iz projekta Narativi prošlosti na zgradi Kulturnog centra. Programom se, koji traje do 24. rujna, širem građanstvu pruža prilika da nauče više o židovskoj kulturi i tradiciji, slijedeći tragove koje su Židovi ostavili za sobom čak i u mjestima gdje židovske populacije uopće više nema. Prošle godine je širom Europe na taj dan organizirano oko 1000 različitih aktivnosti i bilo je oko 150 000 posjetitelja. Ove se godine očekuje sudjelovanje 35 europskih zemalja i uključenje preko 400 gradova.

U nekim je zemljama ovaj dan tijekom godina prerastao u događaj koji se odvija dulji vremenski period. To se dogodilo i u Osijeku. Nakon 20 godina obilježavanja i organiziranja jednodnevnog programa, nastala je manifestacija koja traje cijeli mjesec. 

Svake godine postoji krovna tema, a ove godine to je obnova. Židovska općina Osijek će tijekom Mjeseca židovske kulture provući ovu temu kroz nekoliko programa – obnova veza s drugim nacionalnim manjinama, obnova sjećanja na događaje i ličnosti iz prošlosti kroz razna predavanja i organizirane šetnje gradom, obnova prijateljstva s gradom Maribor, obnova suradnje s nekoliko osječkih škola i s mnoštvom osječkih institucija, obnova kalendara svake godine na što će nas svojim predavanjem o židovskom kalendaru podsjetiti Darko Fischer (bit će i predavanje o sinagogama u Hrvatskoj od kojih su neke obnovljene, a neke nisu i nikada neće biti), obnova obiteljskih sjećanja kroz predavanje Ljiljane Dobrovšak o izradi rodoslovlja, obnova u književnosti na koju će se osvrnuti Paula Rem tijekom književne večeri, obnova osobnih priča kroz Muzej osobnih priča, obnova dijaloga (ovoga puta kroz ples nacionalnih manjina) i slično. /iz teksta osječke ŽO/