Hrvatski radio

Radio Osijek

11:23 / 12.02.2020.

Autor: Mirta Milas

Uoči proljetne sjetve skup o biljnoj proizvodnji u Osijeku

foto: HRT

foto: HRT

Foto: - / -

Uz predstavnike Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi na skupu u HGK, županijskoj komori Osijek bili su brojni poljoprivrednici .

U Ministarstvu poljoprivrede procijenili su kako će se pozitivni trendovi u proljetnoj sjetvi u odnosu na prijašnje godine nastaviti. Ratari pak nisu tako optimistični. Smatraju kako će se sijati manje jer rast troškova proizvodnje ne prati rast, nego pad otkupnih cijena kukuruza, šećerne repe, soje i suncokreta. 
Pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić naveo je pozitivan primjer iz 2018. godine kada je biljna proizvodnja rasla za gotovo 12 posto. „Procjena je kako ćemo imati 250 000 ha pod kukuruzom i 12 000 pod šećernom repom". Karalić je govorio i o aktualnim propisima: „Radimo na čitavom nizu zakona u diijelu fitosanitarne politike, novom zakonu o održivoj uporabi pesticida, novom zakonu o sjemenu i sadnom materijalu te izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu, kao i zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse. Radi se i novi pravilnik o priznavanju proizvođačkih organizacija te novi pravilnik o kontrolnom sustavu u ekološkoj proizvodnji kojim se želi unaprijediti kvaliteta rada kontrolnih tijela". 
Zamjenik predsjednika HPK Mato Brlošić, inače ratar iz Piškorevaca Mato Brlošić smatra kako ova proljetna sjetva neće biti ni po čemu posebna, u odnosu na prethodne. „Priroda nam je išla na ruku. Zemljište je izmrzlo i bit će laakše pripremiti tlo. Čekaju nas ponovno veće cijene sjemena, zaštitnih sredstava, repromaterijala i mehanizacije, dok otkupna cijena naših proizvoda stalno pada. I sami se pitamo dokle ćemo proizvoditi pod ovim uvjetima".

I poljoprivrednik iz Bilja Jozo Marić kaže kako će proljetna sjetva biti neizvjesna te drži da niske otkupne cijene opterećuju njihove proizvodnje.

U ovoj i idućoj godini Agencija za plaćanja u poljoprivredi uspostavljat će IT sustav za nadzor poljoprivrednih površina. Riječ je o cjelogodišnjem sustavu praćenja obavljanja minimalne poljoprivredne aktivnosti. Ravnateljica Matilda Copić: „Svakodnevno se podaci sa satelita Sentinel 1 i 2 prebacuju u grafičke i u numeričke sustave te se uspoređuju s minimalnim aktivnostima nužnim za pojedinu kulturu. Na taj ćemo način u Agenciji dobiti podatke  obavlja li se na određenim površinama poljoprivredna aktivnost ili ne. Kod ječma primjerice mora biti vidljiva aktivnost oranja, sjetve, vegetacije, pune zriobe i žetve. Ako je poljoprivrednik sve to obavio, dobit će potporu, a ako nije - ne može je ni zatražiti. Cilj sustava monitoringa površina je da se, među ostalim ukinu sankcije. Potporu će poljoprivrednik dobivati za površine na kojima obavlja propisanu poljoprivrednu aktivnost, dok za ostale ne mora ni podnositi zahtjev. Kad poljoprivrednik uđe u svoj Agronet  i dobije svoje Arkod parcele metodom semafora (crveno, žuto, zeleno) bude mu prikazano za koji dio može, a za koji ne može podnijeti zahtjev za potpore".


Mato Brlošić komentirao je i IT sustav nadzora poljoprivrednih površina: Pravi poljoprivrednici nemaju straha od monitoringa, no skeptični smo po tom pitanju. Još uvijek ima slučajeva da potporu dobivaju i oni koji ne obrađuju zemlju. Smatram da treba kazniti one koji su dobili državnu zemlju u zakup, a ne obrađuju je".