Ususret žetvi 2020.

Pšenicom je u Hrvatskoj zasijano 138 000 hektara, a očekivani je prinos je od 750 do 800 tisuća tona, što je dvostruko više od domaćih potreba.Unatoč relativno nepovoljnoj godini kvaliteta će biti dobra, a prinos na razini prosjeka. Cijenu će, kao i svake godine, odrediti tržište.

Žetva bi trebala početi za sedam dana. Očekuju se vrlo dobri rezultati. Pšenica je dominantna kultura u plodoredu među ozimim kulturama, zasijana je na 138 000 hektara, ječam  na 57 000 hektara (s očekivanim prinosom od 270 000 t), a uljana repica na 38 000 ha ( s očekivanim prinosom od 100 000 t), istaknuo je pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić. "Svih ćemo navedenih kultura imati dovoljno za vlastite potrebe. Ministarstvo poljoprivrede uređuje pravnu osnovu za kupoprodaju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Prošle je godine donesen i pravilnik o ugovornim odnosima u sektoru pšenice. Odredbe nalažu da mora biti sklopljen pisani ugovor između proizvođača i otkupljivača ili dostavljena pisana ponuda (javno objavljeni uvjeti otkupa koji su obvezujući). Svaki takav ugovor ili pisana ponuda mora saržavati sve one bitne kvalitativne parametre kao što su sadržaj bjelančevina, hektolitarska masa, sadržaj vlage i primjesa. Definnirana je i propisana i minimalna kvaliteta koja se prihvaća za otkup. Za svaki kvalitativni parametar mora biti propisana standardna kvaliteta te kako odstupanje od standarda utječe na formiranje cijene. To znači da svi parametri koji utječu na formiranje cijene (troškovi otkupa i skladištenja moraju biti poznati proizvođaču). Propisana je i provedba analize tih kvalitativnih parametara. Prilikom otkupa uzimaju se tri uzorka. Prvi se može analizirati na mjestu otkupa, drugi u onom laboratoriju za koji su stranke međusobno ugovorno sporazumjele (laboratorij mora biti akreditiran), a treći ako postoji dvojba u sve te analize koji provodi laboratorij Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Smatramo kako smo na taj način osigurali transparentne uvjete otkupa i da svi parametri koji utječu na cijenu imaju pravni okvir. Na cijene ne možemo utjecati, jer ih određuje tržište", pojasnio je na konferenciji za novinare u HKG, županijskoj komori Osijek pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić. 

"Ako se osvrnemo na situaciju od sjetve pa do prije mjesec i pol dana, ona nije bila dobra. Imalo smo dugo razdoblje uglavnom iznadprosječnih temperatura bez dovoljnih količina oborina. Imali smo relativno mali broj klasova po jedinici površine. U vrijeme klasanja i cvatnje pšenice nije bilo oborina i izostao je napad fuzarioza koje su prošle godine stvorile velike probleme. Srećom počele su prije čerdesetak danas padati kiše. Temperature nisu bile visoke i to je omogućilo postepeno oblikovanje zrna i razvijanje onih zrna za koja smo se bojali da se neće razviti s obzirom na sušu te punjenje zrna. Očekuje se i vrlo dobra specifična težina zrna tj. dobar hektolitar. Veliki broj oblačnih dana pogoduje više stvaranju škroba, a no kako naši ratari posljednjih godina rade dvije, odnosno čak i tri prihrane možemo očekivati i dobar postotak bjelančevina", analizirao je predstojnik Odjela za strne žitarice Poljoprivrednog instituta u Osijeku Georg Drezner.

Žito je jedan od najvećih  proizvođača i otkupljivača u Slavoniji. Član Uprave Žita Josip Bičvić istaknuo je kako je posljednjih godina industrija prerade u najtežoj situaciji. "U žetvu ulazimo sa spremnih gootovo 350 000 tona skladišnih kapaciteta, produžili smo najam jednog velikog silosa u Županji i zainteresirani smo za otkup oko 200 000 t pšenice, 20 000 ječma i 40 000 t uljane repice. Silosi su otvoreni, svi će uvjeti biti objavljeni u skladu s pravnim okvirom. Očekujemo iznadprosječnu žetvu i zainteresirani smo za otkup svih dovezenih količina. Dat čemo ponudu koja je stvar tržišnih kretanja . Proizvođači ne moraju robu nužno prodati u žetvi, nego je mogu uskladištiti - nema ograničenja ili uvjeta u kojem se roku roba treba prodati otkupljivaču".

Krešimir Grgić, direktor direktor ratarstva u Belju rekao je kako ta tvrtka obrađuje 20 000 ha zemlje , od koji je na 40 posto zasijana pšenica, ječam i uljana repica. Ovaj će vikend krenuti žetva uljane repice,a žetva pšenice počet će za tjedan dana.   U klimatski specifičnoj godini imali smo izazove vezane uz sušu, pijave kasnih mrazeva i snijega. Bili smo prilično zabrinuti za prinose, međutim spasile su nas oborine i na kraju bolje klimatsko razdoblje. Očekujemioo da ćemo iz vlastite proizvodnje proizvesti oko 24 000 t pšenice. Belje je najveći dorađivač sjemena u Hrvatskoj te očekujemo oko 80 posto pšenice odlične kvalitete".

Tvrtka Granolio je najveći hrvatski prerađivač pšenice i ogroman otkupljivač. Član Uprave Drago Šurina: "Granolio je prošle godine preradio 130 000 pšenice. Većina je te proizvdnje bila ugovorena. Prvo ćemo, i ove godine, otkupiti sve ugovorene količine pšenice (kako od seoskih gospodarstva, tako i od velikih sustava). Veseli nas procjena struke kako ćemo imati vrlo kvalitetnu pšenicu, jesm smo prošle godine kao prerađivači imali ozbiljnih problema s mikotoksinima. Zbog toga smo posezali i za uvozom pšenice. Svu ćemo pšenicu koju otkupimo platiti u nekim, kraćim rokovima. Smatramo da nađši proizvođači neće imati problema s plasmanom - sva će pšenica završiti ili u silosnim kapacitetima ili će biti odmah prodana. Osluškujemo tržišta zemalja oko nas, Mađarske i Srbije i po nama također žetva kreće za sedam dana koja će se, ako vrijeme posluži završiti za 7 do 10 dana. Srbi su jučer izašli s prvim cijenama - 93 lipe za kg. Ništa to ne znači na ovom prostoru, jer će se velik dio pšenice izvesti u Italiju. Mislimo da će talijanski kupci odrediti i cijene ovdje, kao i godinama ranije. Možda je prerano pričati o cijeni, mi je možemo samo pratiti cijenu, a ratari će. po meni, ponovno imati jednu prosječno visoku cijenu".