Važna godina za udrugu Graševina Croatica

U Erdutu su se sastali članovi udruge Graševina Croatica kako bi izabrali novo rukovodstvo i utvrdili koje će aktivnosti imati prioritet u 2017. godini. S nestrpljenjem se očekuje donošenje novog Zakona o vinu.

Na skupštini je izabran novi Upravni odbor Graševine Croatice u kojem su Josip Tokić (Daruvar, Virovitica, Slatina, Orahovica), Vlado Krauthaker (Kutjevo, Požega, Pleternica), Josip Pavić (Erdut), Mladen Papak (Ilok), Krešimir Milorad (Baranja) i Ivica Perak. U novom Nadzornom odboru udruge Graševina Croatica su Slavko Kalazić, Jasna Antunović i Marko Markota. Članovi Upravnog odbora sastat će se početkom sljedećeg tjedna i izabrati među svojim redovima novog predsjednika koji bi trebao naslijediti dosadašnjeg predsjednika Vladu Krauthakera. U udruzi je dvadesetak samostalnih vinara i vinarskih udruga, odnosno okuplja gotovo sve vinogradare i vinare istočne Hrvatske. Iako je udruga osnovana s ciljem promocije graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte, danas su orijentirani na promociju svih sorti vina koje proizvode njezini članovi te promociju vinske i turističke destinacije – Slavonije, Baranje i Podunavlja. 

Stari (još uvijek aktualni) predsjednik Vlado Krauthaker istaknuo je kako će biti iznimno teško u ovoj godini raditi u udruzi jer se mora sudjelovati u izradi novog Zakona o vinu po kojem će se, kako kaže, značajno popraviti aktivnosti vinara, a to znači da će i puno veća biti odgovornost predsjednika. "Čeka nas puno toga novog, vinski zakon moramo donijeti do kraja ove godine, ali i uvesti brojne promjene u marketing vinarstva, organizaciju vinara, veću kontrolu vina na tržištu i slično", izjavio je Krauthaker. Dodao je kako pune četiri godine nisu uspjeli ostvariti kontakt s bivšim ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom i riješiti problem vinskoga zakona kojeg su morali donijeti već odavno, u skladu s pravilima i zakonima Europske unije. Glavna će zadaća novoga zakona biti podjela Hrvatske na četiri vinske regije s četirima velikim udrugama proizvođača i njihovo samostalno djelovanje u organizaciji, promociji i marketingu svake regije te, kako kaže Krauthaker, puno bolja organizacija izvoza hrvatskih vina.

Novi Zakon o vinu trebao bi riješiti i neke današnje nelogične pojave, poput toga da jedan od najvećih proizvođača graševine u Hrvatskoj (Kutjevo d.d.) nije član jedinstvene udruge Graševina Croatica, smatra Krauthaker jer zajednička udruga vinara mora biti nositelj razvoja vinogradarstva i vinarstva u svakoj hrvatskoj regiji.  

Trenutačno 57 posto vinograda u Slavoniji i Podunavlju pokrivaju članovi udruge Graševina Croatica, a samo Kutjevo d.d. obrađuje 23 posto vinograda u toj regiji. Ostale površine imaju mali vinogradari i vinari koji će također prema budućem vinskom zakonu morati biti članovi udruge. 

Odnedavno vinski atlas ili "vinska biblija" autorice Jancis Robinson i suradnika kao sortu prepoznaje isključivo graševinu (hrvatski naziv) i preusmjerava na tu riječ ako se potraži neki od naziva, npr. rizling Italico, welschriesling, laški rizling ili olaszrizling. "To je odlična stvar za nas vinare koji proizvodimo graševinu", rekao je Krauthaker i dodao kako se nigdje u svijetu ne proizvodi u jednoj zemlji toliki postotak graševine kao u Hrvatskoj (26% svih proizvedenih vina s više od 6 tisuća hektara vinograda).  "Moramo nastaviti puno raditi na promociji graševine kao vinske sorte širokoga spektra od koje se mogu proizvesti različita vina, od jednostavnih do visokokvalitetnih vina koja se mogu naći u bilo kojem restoranu s Michelinovom zvjezdicom", kaže Krauthaker dodajući kako "kraljica vina u Hrvatskoj" ima veliku budućnost u našoj zemlji. 

Na skupštini se raspravljalo i o zajedničkim nastupima udruge na vodećim vinskim izložbama,  ocjenjivanjima i festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, ideji o osnivanju regionalne udruge enologa i brojnim drugim temama.