U Osijeku su predstavljene mjere ruralnoga razvoja kojima će hrvatski poljoprivrednici ove godine moći povući 2,5 milijarde kuna. U Ministarstvu poljoprivrede drže kako će Europska komisija sigurno prihvatiti naš Program ruralnog razvoja jer u suprotnome neće biti ništa od povlačenja novca.
Za priču o natječajima i mjerama vladalo je veliko zanimanje poljoprivrednika tako da je predstavljanje održano dvaput. Tomislav Petrović iz Ministarstva poljoprivrede izjavio je kako su u svakodnevnom kontaktu s Europskom komisijom koja treba prihvatiti hrvatski Program ruralnoga razvoja. Zato su i odlučili raspisati natječaje 30. siječnja, bez obzira na to što ne postoji zeleno svjetlo EK.
U pitanju su 2,5 milijarde kuna koji u blagajni EU čekaju kvalitetne projekte hrvatskih poljoprivrednika. "Vremena i novaca ima dovoljno, očekujemo kvalitetne projekte i ovo je prvi put nakon dužeg vremena da naši poljoprivrednici imaju priliku za nova ulaganja", rekao je Tomislav Petrović. Odgovorio je i na primjedbe da 80 posto hrvatskih seljaka neće ispuniti kriterije za povlačenja novca iz europske blagajne rekavši kako to nije točno, no pojasnio je kako postoji i posebna mjera 6 u kojoj mali poljoprivrednici mogu ostvariti potpore. Predstavnik Uprave za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede Tomislav Petrović kazao je kako mjera 4.1. obuhvaća potpore za ulaganja u razvoj poljoprivrednih gospodarstava u stočarskoj i biljnoj proizvodnji, navodnjavanju i uređivanju poljoprivredno zemljišta, a mjera 4.2. potpore za ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda.
Oni koji se ubrajaju u male poljoprivredne proizvođače neće moći koristiti podmjeru 4.1, ali postoje druge, poput mjere 6. u koju se mogu uključiti mali proizvođači i dobiti nepovratna sredstva, u najvećem iznosu do 15 tisuća eura.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić izjavio je kako je upitno tko će financirati projekte iz ovoga natječaja, jer će puno njih trebati garanciju banaka s obzirom da velik dio proizvođača neće imati dovoljno vlastitih sredstava. Ocijenio je kako se HBOR i HAMAG za sada nisu dovoljno angažirali pa ostaju komercijalne banke, u kojima su neki proizvođači već zaduženi.
Upozorio je kako pojedine ustanove vrlo skupo naplaćuju natječajne projekte koje izrađuju poljoprivrednim proizvođačima te pozvao proizvođače da im ne uplaćuju unaprijed puni iznos prije nego što projekt prođe na natječaju.
Više o ovoj temi poslušajte u tonskom zapisu.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.