Hrvatski radio

Radio Osijek

Zajednica povratnika Hrvatske - "Nemamo pravo zaboraviti!"

24.10.2020.

12:06

Autor: Mirta Milas

Novi-stari predsjednik ZPOBŽ Branko Pek, foto: HRT/Mirta Milas

Novi-stari predsjednik ZPOBŽ Branko Pek, foto: HRT/Mirta Milas

Foto: - / -

Uz konferenciju o pokretanju udružene tužbe protiv Srbije za naknadu štete koji su pretrpjeli hrvatski stradalnici Domovinskog rata od 1991. do 1998. godine održana je i izborna skupština. Jednoglasno je izabran novi-stari predsjednik ZPOBŽ Branko Pek te kandidat za predsjednika ZPH Zoran Kontak.

Novi-stari predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije Branko Pek istaknuo je kako su teme vezane uz prognanike i povratnike praktično završene. "Otvoreno je još ostalo pitanje legalizacije objekata 5. i 6. kategorije sagrađenih od strane države koji nisu uvedeni u katastar. Kad to obavimo - obnova je završena, no pred nama su drugi ozbiljni projekti - snimanje dokumentarnog filma "Prognanici - ljudi bez adrese". Nitko se dosada nije ozbiljno bavio tom temom pa smo angažirali ekupu HRT-a, predali projekt na natječaju te čekamo da bude odobren te da krenemo u realizaciju. Očekujemo da bi projekt bio završen do kraja iduće godine. Drugi je naš projekt "Pravo na dom" i on je praktički spreman, jer smo od Povijesnog arhiva dobili većinu materijala. Jedan smo dio kupili od privatnih vlasnika, a jedan od udruga te smo od velikog broja fotografija izabrali stotinu koje će obrađivati šest tema - agresiju, progonstvo, mirnu reintegraciju, povratak, obnovu i ratnu štetu".

O pokretanju zajedničke tužbe protiv Srbije za naknadu ratne štete koju su pretrpjeli stradalnici Domovinskog rata Pek je rekao: "Zajednica povratnika kao udruga ne može u nekom sudskom procesu zastupati nikoga osih svojih članova. Mi se dakle borimo za naknadu ratne štete koju su pretrpjeli prognanici zbog toga što su bili prognani, zatočenici srpskih koncentracijskih logora, žene koje su bile silovane i dr.  Kao što udruga "Franak" zastupa svoje, tako i mi zastupamo svoje članove. Ratna šteta obuhvaća naknadu štete svim stradalnicima koji su tu štetu pretrpjeli jer oni, na temelju dva međunarodna ugovora (koji su potpisali Srbija i Hrvatska 1996. godine - Erdutskog i Sporazuma o normalizaciji odnosa između te dvije zemlje), imaju na to pravo i legitimno očekivanje.  Nepobitni su to dokumenti i jedan i drugi definiraju naknadu ratne štete svima koji su pretrpjeli štetu u Domovinskom ratu. Ako uspijemo u provedbi te udružene tužbe, a mislim da za to imamo velike izglede, onda je to utvrđivanje prava. Ne znači to odmah da će svi dobiti nekakvu naknadu, nego će svatko trebati pojedinačno dokazati svoju štetu te će se na temelju vještačenja utvrđivati visina te štete. Državna komisija za procjenu ratne štete još je 1999. godine procijenila ratnu štetu koju su pretrpjeli građani na 126 milijardi kuna".             

 

-

-

Foto: - / -

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.