Zbog covid krize, inflacije, rata i poremećaja na tržištu nikad neizvjesnija proljetna sjetva

Cijene sirovina višestruko su rasle - plin je poskupio više od deset puta, a također posljedično i mineralna gnojiva, sjeme te plavi dizel. Kao i svake godine uoči proljetne sjetve Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora u Osijeku organizirala je konferenciju za novinare o proljetnoj sjetvi na kojoj su se okupili predstavnici najvažnijih poljoprivrednih tvrtki i Ministarstva poljoprivrede.

Nikad skuplju proljetnu sjetvu pratit će rast cijena hrane. Posljedica je to aktualne covid krize, rata u Ukrajini i inflatornih pritisaka na domaće, ali i na europsko te globalno gospodarstvo, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak. "Hrvatska se u dijelu poljoprivrede određuje prema stabilnoj i održivoj proizvodnji. Prošle smo jeseni zasijali  6 posto više žitarica, dok je pšenice, kao i ječma u odnosu na 2020. zasijano 10 posto više. Bilo je manje uljane repice, no očekujemo kako će se u idućoj sjetvi taj trend zaustaviti. U ovoj se proljetnoj sjetvi očekuju sjetva kukuruza na 300 tisuća hektara, suncokreta na preko 40 te soje na preko 80 tisuća hektara, dok će šećerna repa biti na razini od 10 do 11 tisuća hektara. 

Iako Ministarstvo poljoprivrede prati cijene, na njih ne može utjecati, ali će zbog povećanih izdataka u proizvodnji osigurati dodatne potpore od 200 milijuna kuna, s mogućnošću povećanja. Uskoro se očekuje javni poziv. Na razini prvih 10 hektara potpora će biti 450 kn/ha, a dodatnih 10 hektara još 250 kn/ha. Također je nedavno otvoren natječaj za povećanje i opremanje skladišnih kapaciteta u iznosu od 250 milijuna kuna kako bi se što više žitarica i uljarica zadržalo u našim skladištima." Majdak se osvrnuo na prošlogodišnje proizvedene količine  žitarica. " Prema procjenama kukuruzom će biti zasijano oko 300 tisuća hektara, suncokretom 40 tisuća, sojom više od  80 tisuća, a a šećerna će repa biti na razini od 10 i pol tisuća hektara.  U skladištima i strateškim robnim zalihama imamo dovoljno žitarica do jeseni, a također smo osim redovne godišnje obnove strateških robnih zaliha osigurali i dodatnu dopunu strateškim proizvodima – kukuruzom, pšenicom, svinjskim i pilećim mesom te mlijekom".

"Sjemena će biti dovoljno, no cijena mu je također rasla, istaknuo je voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u HAPIH-u Goran Jukić. "Imamo 75 tisuća tona sjemena - 3 tisuće tona više nego prošle godine. Potrebe za kukuruzom su 50 posto veće od onog što imamo ( 4 i pol do 5 tisuća tona), ječma je dovoljno, a soje ćemo imati i za izvoz.  Povećanje cijene kreće se od 2,7 do 15 posto, ovisno o biljnoj vrsti, no domaće selekcijske kuće imaju niže cijene od uvoznog sjemena. Cijena soje je oko 8 i pol kuna, dok ona iz uvoza košta preko 12 kuna. Domaći je kukuruz 30 do 35 eura, a uvozni od 55 do 60 eura. Iako nemamo dovoljno sjemena kukuruza, vjerujem da neće biti problema s uvozom, jer ga osim ukrajinskih imaju i druge sjemenske kuće. Direktor prodaje u Petrokemiji  Damir Leko nije bio optimističan, no rekao je kako neće biti problema s isporukom gnojiva za proljetnu sjetvu. "S obzirom da je cijena plina na burzama 7. ožujka bila na razini od 250 eura/mWh, a prije godinu je dana ta cijena bila 20 eura - došlo je do poskupljenja mineralnih gnojiva. Zbog toga su poljoprivrednici prestali kupovati ureu, a Petrokemija je zbog toga obustavila njezinu proizvodnju.  Smanjeno je i zanimanje za drugim mineralnim gnojivima. U takvim uvjetima kada je plin deset puta skuplji, a poljoprivrednici prestaju kupovati gnojiva, odlučili smo na siguran način zaustaviti proizvodnju, jer svaki radni dan u tim okolnostima dovodi do ogromnih gubitaka. Petrokemija nema problema s osiguranjem ugovorenih količina plina te ispunjava sve svoje obveze prema kupcima, dobavljačima i zaposlenicima, a u idućem vremenu slijedi niz mjera i akcija za optimiziranje proizvodnje uz istodobno zadovoljavanje odgovarajućih potreba prioritetnih tržišta. Dakle, planski smo zaustavili proizvodnju amonijaka i uree uz zadržavanje ostalih linija gnojiva kao što je KAN, NPK i slično.  Nova proizvodnja ovisit će utjecajima iz okruženja, no gnojiva je trenutačno dovoljno u odnosu na potražnju."  Veliki su se proizvođači i organizatori proizvodnje te njihovi kooperanti opskrbili gnojivom dok mu je cijena bila niža, no dio malih OPG-ova nije to učinio te će u sjetvu ući s nikakvim ili vrlo malim količinama gnojiva, što bi se moglo odraziti na kvalitetu i kvantitetu proizvodnje. No, izvršni direktor sektora kooperacije i trgovanja tvrtke Žito Relja Kovačić smatra da ni mali proizvođači neće biti na gubitku s obzirom na aktualne cijene žitarica te potpore države. 

Dodajmo kako "Žito" sutra počinje sa sjetvom šećerne repe na 2.200 hektara. Kovačić pojašnjava kako je u tlu  nedostatak vlage,  problem je i s nabavom određenih hibrida te zaštitnih sredstava. Ratari su ipak pokazali povećano zanimanje za sjetvu suncokreta, što nam jamči osiguravanje dovoljnih količina ulja. Optimističan je i voditelj kooperacije tvrtke Granolio Ivan Pirić. " Kao organizator smo proizvodnje, bez obzira na evidentno poremećene dobavne lance, uspjeli nabaviti repromaterijal za većinu naših proizvođača. Također smo mineralno gnojivo u suradnji s kooperantima isporučili prije početka rata u Ukrajini te smo izbjegnuli  veliki rast cijene od 50 do 60 posto. Treba proizvesti što kvalitetniji proizvod, a mi ćemo od proizvođača otkupiti sve što proizvedu."