Hrvatski radio

Radio Osijek

11:45 / 14.07.2015.

Autor: Mirta Milas

Županija pomaže svinjogojcima

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Svinjogojci Osječko-baranjske „produžili" su danas s Osječko-baranjskom županijom Sporazum o provedbi 240 tisuća kuna vrijednog projekta „Unaprjeđenje genetskog potencijala u stočarstvu". Pedest posto iznosa sufinancirat će županija, a ostatak će osigurati krajnji korisnik.

Projekt se provodi već više od desetljeća i melem je na ranu malobrojnim svinjogojcima koji još uvijek opstaju na nesređenom domaćem tržištu. Oni tvrde kako pravila igre određuju prerađivači. Uvozi se jeftino i nekvalitetno meso, a naši proizvođači nerijetko nemaju kome prodati domaće tovljenike.

Župan Vladimir Šišljagić pojasnio je kako je osigurano 6000 doza genetskog materijala. Tzv. koordinator projekta je  svinjogojska udruga, ona zaključuje Ugovor s odgovarajućom institucijom koja osigurava rasplodni materijal. "Ono što je problem u svinjogojstvu Hrvatske je činjenica da mi proizvodimo pola onoga što treba domaće tržište. Postoje brojni problemi vezani uz plaćanja, financijsku nedisciplinu, tržište koje je vrlo kaotično, veliki uvoz nekvalitetnog svinjskog mesa....Vučemo i probleme vezane uz provedbu Nacionalnog programa svinjogojstva s visokim kamatama, kreditima i nezajamčenim cijenama i potrebama onih koji otkupljuju svinjsko meso. Sve je to poznato godinama. Pokušavamo to ispraviti i s razine Osječko-baranjske županije jer je dosada bilo vrlo malo sluha u Hrvatskom saboru i resornom ministarstvu. Vidite da su naši svinjogojci vrlo otporni. Unatoč teškim problemima, nereguliralom tržištu i neodgovarajućim zakonima i propisima ipak uspijevaju još uvijek održati svoje proizvodnje. Na žalost, brojne su farme zatvorene i nužne su radikalne mjere kako bi se stvorio dobar zakonski okvir i dobra poljoprivredna politika u dijelu stočarstva."       

Predsjednik svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije Goran Jančo istaknuo je kako su trendovi u Hrvatskoj  negativni za uzgajivače svinja. To podrazumijeva da se u zadnjih šest godina broj plotkinja  krmača se prepolovio. Trendovi nisu obećavajući: "Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije sad smo na brojci od 98 000 plotkinja na teritoriju Hrvatske koji su pod kontrolom. Ima tu i mnogo malih obiteljskih gospodarstava s manjim brojem krmača koji nisu pod kontrolom. Broj zaklanih svinja (tovljenika), onaj naš krajnji proizvod je u padu. Ulaskom u Europsku uniju  dio svinja završio je na teritoriju Mađarske, Italije, Austrije, ali i susjedne Srbije. Do prošle godine to je bio dobar trend gdje su naši proizvođači, pogotovo oni veliki, nalazili svoje tržište. No, kako smo mi jedno veliko „selo“ tako je i na nas utjecala ruska kriza. Svinje koje su završavale na srbijanskom tržištu, a potom srpske svinje koje su završavale na ruskom tržištu-ta je linija postala neodrživa i tog dijela više nema.  

Hrvatska ne zadovoljava domaće potrebe za tovljenicima. Procjene su da proizvodimo 2 milijuna, a potrebe su preko 4 milijuna. Malo manje od 700 000 komada svinja je zaklano u Hrvatskoj...to je ono što je evidentirano, međutim na malim OPG-ovima ljudi kolju za svoje potrebe. Paradoks je i što nas, u središtu turističke sezone, otkupljivači uvjeravaju kako nemaju gdje s robom, da su ture prema Dalmaciji smanjile svoje kapacitete.... Nikad dosada nismo osjetili uspješnu turističku sezonu na svojoj koži. Bilo bi logično da je povećana potrošnja, ako je veći broj ljudi na moru.

Što se tiče domaćih potrošača, ne mogu im zamjeriti. Tko sam ja da sudim u vremenima kada ljudi ostaju bez posla, blokirani su ili prezaduženi? Pojedinci će i zažmiriti na lošiju kvalitetu jer treba prehraniti dvoje, troje ili četvero djece. No ima i onih kojima nije problem platiti, ali nisu dovoljno educirani. I mi smo djelomice krivi zbog toga, trebamo sustavnije poraditi na njihovoj edukaciji kako bi znali na što obratiti pozornost kod kupovine mesa.