Tri audio priče o moru, ljudima i budućnosti

Tri audio priče o moru, ljudima i budućnosti

Foto: WWF Adria/ustupljena fotografija

Autorice Karla Crnčević, Sanja Milardović i Sandra Vlašić osmislile su "Znanstvene monologe" oslanjajući se na istraživanja o proizvodima iz ribarstva te o ljudima koji o njima ovise. Potom su ih izveli glumci Nina Violić, Leon Lučev i Filip Šovagović.Glazbu i zvuk oblikovao je Ivan Arnold.

Društvo galopira, a s njim promjene u morima i oceanima. Što su promjene vidljivije to su uzroci kompleksniji, a veze između njih sve isprepletenije. Kakve veze ima naš riblji tanjur s ljudima u zemljama u razvoju ili pak otapanjem ledenjaka? Zašto bi nas neregulirani ribolov na otvorenom moru Indijskog oceana trebao zanimati, kao i činjenica da žene čine čak 90% zaposlenih u procesu prerade proizvoda iz ribarstva na kopnu?           

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) već dugi niz godina radi na osvještavanju važnosti konzumacije proizvoda iz ribarstva iz održivih i odgovornih izvora te se zalaže za  transparentnije i uključivije upravljanje morskim resursima. Pitanje zdravih mora i oceana nije samo pitanje morskih vrsta koje nestaju, to je i pitanje opstanka naših ribara i ribarica, čitavih obalnih zajednica, to je pitanje nacionalnog gospodarstva, ali i globalne sigurnosti hrane. Stoga nas ono što se zbiva ispod površine mora, daleko od očiju i srca, treba zanimati.

U sklopu projekta Fish Forward koji se bavi podizanjem svijesti o društvenim i ekološkim utjecajima potrošnje proizvoda iz ribarstva nastaju "Znanstveni monolozi", tri emotivne audio priče potpuno različitih stilova i pristupa, kojima WWF Adria želi približiti što znanost kaže o morima. Jesu li ona bogata životom ili su mnoge vrste pred izumiranjem? Kako to utječe na ribare, ribarice i njihove obitelji? Što je s ženama u ribarstvu koje su nevidljive, a neophodne za opstanak ribarstva? Možemo li zamisliti budućnosti u kojoj bismo zbog klimatske krize ribu mogli dobiti isključivo na recept?

- Pitanje zaštite prirode je pitanje promjene našeg odnosa prema prirodi, a veliki potencijal za takvu vrstu promjene leži upravo u zajedničkom djelovanju umjetnosti i znanosti. Umjetnost je vrlo često katalizator promjena i često predstavlja pogled u budućnost, no nadam se da ćemo prije budućnosti o kakvoj govori jedan od monologa ipak učiniti promjene i Zemljin sustav vratiti u ravnotežu potrebnu za opstanak ljudske vrste - kaže Petra Počanić iz WWF Adrije.