Ulazak u Novu 2023. godinu uz euro, Schengen, vijest o smrti Benedikta XVI i bez vatrometa! SRETNA VAM, MIRNA I USPJEŠNA NOVA GODINA

U Županijskom dnevniku Radio Pule donosimo:

- umro papa emeritus Benedikt Šesnaesti;

- od prvoga siječnja, euro je službena valuta u Hrvatskoj;

- osim u eurozoni, Hrvatska je od Nove godine u Schengenu - najvećem području bez granica, području slobodnog kretanja i trgovine;

- istarski gradovi i općine uz bogate programe ulaze u Novu 2023.

Urednica dnevnika je Tatjana Kaštelan.

Umro je papa emeritus Benedikt Šesnaesti. Zdravstveno stanje bivšega pape već neko vrijeme nije bilo dobro, zbog čega je papa Franjo više puta pozivao vjernike na molitvu.

Papa emeritus Benedikt XVI., pravim imenom Joseph Ratzinger, rođen je u Bavarskoj i izabran je na papinsku dužnost 2005., no odrekao se službe 2013. zbog narušena zdravlja te se povukao u samostan u Vatikanskim vrtovima.

Zadnji je dan u godini kada plaćamo smo kunama - od sutra, prvoga siječnja, euro je službena valuta u Hrvatskoj. Kune i dalje besplatno možete mijenjati cijelu iduću godinu po fiksnom tečaju, a za bezbrižnu novogodišnju noć pripremite gotovinu i sitan novac - u kunama. Očekuju se tek kraći zastoji u isplati na bankomatima, karticama i internetskom bankarstvu, upozorava Ivan Hrvoje Maljković iz Hrvatske udruge banaka

Osim u eurozonu, Hrvatska od nove godine ulazi u Šengen - najveće područje bez granica na svijetu, područje slobodnog kretanja i trgovine. S prvom minutom 2023-će dižu se rampe na više od 70 graničnih prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom, a više neće biti ni granične kontrole na morskoj granici s Italijom. Zbog tehničkih razloga promjene u zračnim lukama dogodit će se - potkraj ožujka.

Ulazak u prostor Schengena obilježit će se i na graničnim prijelazima u Istri. Na Plovaniji prigodni program počinje u 22 sata, dok će se u ponoć svečano podignuti rampa uz pjesmu 'Oda radosti' u izvedbi Limene glazbe Zajednice Talijana Buja. Nakon toga prisutnima će se obratiti istarski župan Boris Miletić, gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin, načelnik PU Istarske Alen Klabot te zamjenik gradonačelnika Grada Kopra Janez Starman.

Ulazak u Schengenski prostor posebno će obilježiti i Buzećani koji poručuju da će im ukidanjem graničnih kontrola život biti mnogo jednostavniji, s obzirom na to da mnogi od njih poslovno i privatno gravitiraju Kopru i Trstu. Buzećani će se tako u 22 sata okupiti na graničnom prijelazu Požane, a pripremili su program naziva 'Povratak Buzeta u Europu'. Uz besplatno piće i dobru glazbu poručuju, nakon ponoći proći će granični prijelaz Sočerga bez kontrole dokumenata. Za doček i zdravicu bit će zadužen predsjednik hrvatsko-slovenskog kluba prijateljstva Valter Miklavčić, a događaj organiziraju Grad Buzet i tamošnja Turistička zajednica. Buzećani poručuju - na Požane su večeras svi dobrodošli!

U Istri se ovih dana očekuje trideset tisuća gostiju koji će ostvariti stotinjak tisuća noćenja. Bolje je to za 20 posto u odnosu na lani i ujedno izvrstan završetak turističke godine kojoj je srušen rekord iz 2019. Otvoreno je 25 velikih hotela u sastavu hotelijerskih tvrtki i tridesetak manjih obiteljskih hotela. Radi i nekoliko kampova, a dobru popunjenost trebale bi imati i vile u priobalju i unutrašnjosti Istre, ističu u istarskoj Turističkoj zajednici. S obzirom da u ponoć ulazimo u šengensku zonu, stranci koji prije Nove godine pri ulasku u Istru prođu graničnu kontrolu, na povratku u svoju zemlju to više neće morati učiniti. To je, uz uvođenje eura jedna od dobrih vijesti za naš turizam. No vjetar u leđa svakako daju izvrsna turistička 2022-ga, kada je u Poluotok posjetilo gotovo pet milijuna gostiju koji su ostvarili trideset milijuna noćenja. A rekordnu pretpanedmijsku 2019-u nadmašili smo za tri posto.

Silvestrovo je i u tijeku su posljednje pripreme za najveseliju noć u godini. Diljem zemlje organiziraju se dočeci na otvorenome, a ove godine sve više gradova odustaje od vatrometa u ponoć. I ove godine novu će, tradicionalno, prvi dočekati stanovnici Fužina i njihovi gosti, i to već u podne. No, ma gdje dočekali novu, očekivanja naših građana su pozitivna:

Neki dijelovi svijeta prije su ulaze u Novu godinu. Prvi su u 2023. ušli stanovnici Samoe, Tonge i Kiribatija. U Aucklandu se slavi na ugodnih 20-ak stupnjeva, a Novozelanđani su u Novu godinu zakoračili spektakularnim i nikad većim vatrometom koji je trajao 5 minuta i osvijetljenim znamenitostima grada poput Sky Towera i Harbour Bridgea.

Istarski gradovi i općine pripremili su bogate programe za ispraćaj godine.  U Novu 2023. godinu bez vatrometa će ući - Pula, Rovinj, Poreč, Labin, Rijeka, Osijek, Zabok, Opatija, Čazma, Samobor i Zagreb. Razlog tomu je što vatromet izuzetno loše utječe na životinje, na ljude i na okoliš.

U Puli je na staru godinu pripremljena fritaja od 2023 jaja, a Nova godina dočekana je u podne na Portarati uz Miu Dimšić. Navečer u Novu 2023. Puljani ulaze na Portarati uz Ninu Badrić, a na Kaštelu uz Cubismo i Belfast Food. Poreč u Novu godinu ulazi uz Prljavo kazalište, a Rovinj uz Tonija Cetinskog.

Istarska policija poziva građane da tijekom dočeka Nove godine i tijekom noći ne zlorabe oružje i pirotehniku! Poziva vozače da ne sjedaju u automobil pod utjecajem alkohola!

Sve poslušajte u nastavku - u Županijskom dnevniku HRT Radio Pule. Danas ga je uredila i vodila Tatjana Kaštelan.

Želimo Vam mirnu, sretnu i uspješnu 2023. godinu!

U Hrvatskoj se godišnje na tržište plasira oko 7 tisuća hektolitara prirodnog pjenušavog vina. Čak trećina potječe iz Istre. Gotovo svaki podrum proizvodi prirodno pjenušavo vino. I dobro im ide. Problema sa plasmanom nema. I to ne samo zbog blagdana, već ponajprije zbog iznimno dobre turističke sezone!

I ne zaboravimo!

Danas je rođendan HRT Radio Pule! Radio Pula prvi se put čula u eteru 31. prosinca 1960. Vijest o osnutku prve radijske postaje u Istri na hrvatskome jeziku snažno je odjeknula među stanovnicima poluotoka. U to je vrijeme čujnost Radio Zagreba bila slaba, zbog čega su slušatelji često slušali talijanske radijske postaje, pa je rođenje Radio Pule zbog mogućnosti da se čuje domaća riječ, izazvalo veliko oduševljenje u Puli i njezinoj okolici. Ubrzo se shvatilo da je potrebno postaviti i nove odašiljače, pa je do 1962. godine čujnost Radio Pule bila proširena na gotovo cijelu Istru.

Od 1963. djelovala je udruženo s Glasom Istre, a 1966. uključila se u sustav Radiotelevizije Zagreb, što je omogućilo čvrsto organizacijsko povezivanje, kao i tehničku podršku. Od 1968. emitira i program na talijanskom jeziku. Nakon izgradnje odašiljača na Učki početkom 1980-ih čujnost se povećava.

Godine 1990. postaje jedan od osam regionalnih radijskih centara Hrvatske radiotelevizije. U 2004. godini pokrenut je projekt Arhiv Renato Pernić kroz koji je javnosti predstavljen dio arhiva Radio Pule koji se sastoji od vrijednih snimki istarske narodne glazbe. U svibnju 2005. dobiva Povelju Grada Pule kao priznanje za postignuća tijekom 45 godina uspješnog rada u poticanju i stvaranju kulturnih akcija i projekata koji su njegovali zavičajnost i narodno stvaralaštvo.