Doživite netaknutu ljepotu ližnjanskog priobalja

Naizgled negostoljubiva, hridinasta obala, bogato podmorje, 30-tak kilometara suhih obalnih pašnjaka, endemske vrste u zoni doticanja kopna i mora. I jedna od najbolje očuvanih šuma hrasta crnike na Mediteranu pod zaštitom Nature 2000. Jugoistok Istre.

Pomalo oporu ljepotu ovoga krajolika otkriva nam možda najupornija pobornica njegove zaštite. Početkom 90-ih željela je osnivanjem morskih parkova zaštititi posidoniju. To se nažalost nije dogodilo pa se danas posljednje livade ovog sredozemnog endema nekad rasprostranjenog cijelim istarskim priobaljem, nalaze još jedino ovdje.

- Tu na samom izlazu iz uvale Kale počinje jedna prava lijepa livada posidonije od 6 metara dubine i ona se proteže sve do 20 metara dubine. Posidonija predstavlja zapravo pluća mora jer samo jedan njen kvadratni metar te livade na dan proizvede 14 litara kisika - govori Latinka Janjanin iz Zavoda za prostorno uređenje Istarske županije. 

(Foto: snimka zaslona/hrti.hrt.hr)

- U jesenskom periodu posidonija odbacuje svoje listove. i one se trebaju ostaviti na morskim obalama jer su to praktički prehrana i podloga za budući rast i razvoj ostale obalne vegetacije - nastavlja Janjanin.

Ovdje raste strogo zaštićena primorska makovica, dok su hridine uz more dom endemskim zajednicama tipičnim za sjeverni i srednji Jadran.

Primorska makovica (Foto: snimka zaslona/hrti.hrt.hr)

- Radi se o nagibima obale između 30 i 40 stupnjeva i tipična zajednica na svim hridinastoj obali na području Ližnjana to je zajednica grebenaste mrižice i grebenskog trputca. Ta zajednica se javlja točno na dijelovima gdje ima izuzetno malo zemlje i u pukotinama tih stijena. Uz obalnu crtu ima zabilježeni su mediteranski kamenjarski pašnjaci koji po kojima se opet u koje godišnje doba dođete nalazite različite vrste - objašnjava Latinka Janjanin.

S proljeća suhe morske travnjake nastanjuju orhideje. Među njima i jedan endem - istarska kukavica.

- One su praktički indikatori dobrog stanja okoliša odnosno staništa na kojem se nalaze - dodaje Janjanin.

Čvrsto ukorijenjena u istarsku crvenicu, koja na nekim dijelovima obale doslovno uranja u more, sačuvana je ostala vazdazelena šuma česmine. More, za razliku od šume, zasad nije dio zaštićenog područja. Zna se da ono ovdje krije bogate zajednice koralja, spužvi, važnih vrsta riba i rakova. No prilikom ovoljetnoga kartiranja morskih staništa, jedan zaron našu je biologinju ipak uspio iznenaditi. 

- To je bila prava šuma gorgonija koja se pruža na dubini započinje negdje na dubini 30 metara. To je, mislim, moj najdraži najdraži dio svemira u kojemu sam ja baš ono što ja mislim da jesam - zaključuje naša sugovornica.