Marčelo Brajnović u Muzeju Lapidarium

Muzej Lapidarium povodom 18. svibnja, Međunarodnog dana muzeja poziva na otvorenje izložbe "Marčelo Brajnović: Među ljudima-drugi put!" i na premijeru novog video rada Matije Debeljuha "Gumila" u 20 sati.

"Bez obzira na to što je riječ o jednom od najistaknutijih istarskih umjetnika, neka od djela Marčela Brajnovića nepoznata su javnosti, osobito ona iz 1960-ih, zatim ona koja se nalaze u privatnom vlasništvu u Puli i Rovinjskom Selu, kao i ona koja je Muzej Lapidarium otkupio za vrijeme umjetnikova života.

Stoga ni izložba ni katalog nemaju obilježja monografskog prikaza, nego prije od toga iskorak k što boljem sagledavanju likovnog, sadržajnog i konceptualnog stvaralaštva Marčela Brajnovića. Jer, tek će valjati – naročito nakon što je njegov sveukupni opus sada definitivno zaključen – istražiti, protumačiti, vrednovati zu dragocjenu baštinu.

Dovoljno je navesti samo manji broj podataka iz umjetničke biografije. Jedan je od prvih iz Istre koji se otisnuo studirati u Zagreb, dijelom u Beograd - i to likovnu umjetnost, družiti se i stvarati s kolegama apstraktnog izričaja. Tada je upoznao i Zvjezdanu Hegedušić, svoju buduću suprugu. Sve se to zbivalo u jednom desetljeću, otprilike s kraja četrdesetih i početka pedesetih godina prošlog stoljeća. U istom se razdoblju aktivno uključuje i u likovna događanja Pule i Rovinja, da bi šezdesetih godina u paradigmu hrvatske poratne umjetnosti, pored Ivana Kožarića i Miroslava Šuteja, unio inovacije u vidu objekta, asemblaža i ready-madea. Tek poslije ovog mladog slijedi zreli Marčelo koji je za svog boravka u nekoliko europskih zemalja potpuno sazreo kao slikar. Svestrani umjetnik i tekstopisac povratkom u rodno Rovinjsko Selo svoj životni i umjetnički prostor gradi, skupa sa svojom obitelji, na Gumila brijegu, zaravni poznatijoj kao Golo Brdo.

U hrvatskoj (istarskoj) kulturnoj sredini Marčelo Brajnović ima poseban, kultni značaj i bio je možda najneobuzdaniji individualist kojeg je upoznala sredina u kojoj je djelovao. Ali Marčelo to nije bio zbog svoje često spominjane ekscentričnost ili legendi o svom radu, nego stoga što je s principijelnošću ponašanja tražio potpunu mjeru postizanja i uvažavanja slobode za sebe kao čovjeka i kao umjetnika.

Upravo je stoga izložba proširena i novim videoradom Matije Debeljuha, koji je nastao na temelju višesatnog snimljenog intervjua koji je autor 2016. vodio s Marčelom Brajnovićem na Golom Brdu. Video inicira suradnju suprotstavljenih umjetničkih generacija te doziranom vizualnom, glazbenom i sadržajnom dinamikom otvara nove oblike koegzistiranja u istom izložbenom prostoru. Koristeći tehnike hibridne kolažne forme, Matija Debeljuh animira Brajnovićeve koncepte i radne principe u filmskom vremenu koji je istovremeno i homage posve osebujnom umjetniku i novo audiovizualno djelo iz Matijina opusa "istarskih tema“.

Uz odabir djela iz fundusa Muzeja Lapidariuma, djela na izložbi (i publikaciji) posuđena su od Zvjezdane i Tomislava Brajnović, Đanina Božića, Čede Cvitića, Gina Perkovića, Ivana Mihovilovića, Winfrieda Wuensch te drugih privatnih zbirki", stoji u najavi izložbe i video rada.

Kustosica: Jerica Ziherl.

Izložba je otvorena do 18. lipnja.