Prijedlog za izlet: Aleja glagoljaša

Ako još niste odlučili kamo danas, predlažemo vam obilazak spomen-obilježja glagoljašima i glagoljaštvu postavljeno uz odvojak ceste od Roča do Huma u dužini od 7km. Podignuto je kao projekt Čakavskoga sabora od 1977. do 1985. Idejni joj je autor Josip Bratulić, a autor skulptura Želimir Janeš.

Aleja gljagoljaša sastoji se od 11 pojedinačnih spomen-obilježja, od kojih je deset od kamena, a samo su "Gradska vrata" izrađena od bakra: 

1. Stup Čakavskoga sabora, izveden u obliku glagoljičnog slova S, simbolizirajući logos, um, razlog;

2. Stol Ćirila i Metoda; 

3. Katedra Klimenta Ohridskoga, s katedrom okruženom s osam stolaca;

4. Lapidarij, tj. kopije najvažnijih glagoljskih spomenika, postavljene uz crkvicu Gospe od Snijega u selu Brnobići;

5. Klanac hrvatskoga Lucidara, gromada kamenja, koje simbolizira istarski Olimp – Učku;

6. Vidikovac Grgura Ninskoga, kamena knjiga s uklesanim glagoljičnim, ćir. i latiničnim slovima;

7. Uspon Istarskoga razvoda, kamena vrata u obliku glagoljičnog slova L, kroz koje prolazi put a oko njega su razasuti kameni u obliku glagoljičnih slova, ispisujući riječi Istarski razvod;

8. Zid hrvatskih protestanata i heretika, kamena klepsidra s imenima hrvatskih protestanata;

9. Odmorište žakna Jurja, spomen prvoj hrv. tiskanoj knjizi od 7 kamenih stolaca u obliku slova koja ispisuju ime žakna Jurja;

10. Spomen otporu i slobodi, tri kamena bloka koji predstavljaju stari, srednji i novi vijek;

11. Gradska vrata, bakrena vrata s bukranijem, alkama i kalendarijem, koji prikazuje radove u polju u svakome mjesecu kroz godinu.

Aleja pokazuje put istarskih, hrvatskih i slavenskih glagoljaštva, svjedoči o središtima hrvatske srednjovjekovne glagoljske književnosti na području Istre, upućuje na slavenske korijene te pismenosti i njezin kontinuitet od XI. stoljeća do današnjih dana. Također uprizoruje način očuvanja nacionalne samosvojnosti vlastitom duhovnošću, kojom je ujedno uspostavljena veza s ostalim slavenskim i europskim narodima.

Na put Alejom glagoljaša, dugom 7 km , polazi se iz Roča, mjesta na brežuljku u sjevernom dijelu Istre poznatog po bogatoj povijesti. Prvotno su ga naseljavali stari Iliri, ondje se nalazio i Rimski castrum, a od 13. stoljeća Roč je bio važno središte glagoljaške pismenosti i književnosti. I danas se povijest osjeti na svakom koraku. 

Cesta kojom samo povremeno prođe pokoji automobil vodi dalje do mnogima najljepšeg spomenika Aleje glagoljaša - Uspona istarskog razvoda. Na jednom proplanku ide uspon gdje vidite slova od glagoljice. Na kraju je Županov stol, a uspon ide dalje i to je kratica prema samom gradiću Humu.

U čarobnom Humu na ulazu u grad vrata - posljednji spomenik Aleje glagoljaša - postavljen 1982. Na samoj sredini kada se vrata zatvore vidi se glava istarskog goveda boškarina, 12 medaljona – mjeseci u godini i što su ljudi u ovim krajevima radili. Kroz vrata ulazi se u najmanji grad na svijetu. Legenda kaže da je Hum izgrađen od ostatka gradova koje su divovi gradili uzduž rijeke Mirne. Zbog toga je i najmanji jer je preostalo malo kamenja pa su morali sagraditi mali grad.

Hum i danas ima svojeg čelnika – župana koji se bira svake godine po starohrvatskom običaju obnovljenom 1976. 11 mjesnih sudaca koje odabere narod Humštine, jer pod Hum spadaju još 33 sela. To su većinom stari pošteni ljudi. Oni se nađu ispred volte u Humu i tamo biraju župana.

Vraćajući se Alejom glagoljaša prema Roču, zastanite u obližnjim Kotlima, mjestu koje obiluje prirodnim ljepotama. Kotli su bili nekada mjesto obrtnika: osim mlina imali su i kožare koji su izrađivali pojaseve, cipele… Bilo je i ostalih obrtnika u tom malom mjestu koje je nekad bilo puno ljudi. Stanovnika sada u Kotlima gotovo da i nema. No ima kuća za odmor, kao i u mjestima kojima prolazi Aleja glagoljaša.

Smještaj se najčešće traži u Roču i Humu, koji osim bogate povijesti nude i autohtonu hranu i različite vrste pića, među kojima je najpoznatija biska – proizvedena prema tradicionalnoj istarskoj recepturi.