Sufinanciranje obnove labinske Pinete

Gradu Labinu kao jednom od 22 odobrena projekta na razini države, odobren je dosad najveći iznos bespovratnih sredstava za projekt - 398.168,43 eura za projekt revitalizacije parka Pineta oko starogradske jezgre. Sveukupan projekt procijenjene je vrijednosti 735.699,12 eura te su odobrena sredstva za sufinanciranje veća od 54% investicije. Sufinanciranje je osigurano putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Javnog poziva za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Zbog kompleksnosti i značaja same Pinete kao iznimno važnog dijela spomeničke cjeline starogradske jezgre Labina održivo korištenje i obnova podijeljena je u više koraka odnosno faza. Nulta faza krenut će sa uklanjanjem opasnih stabala lošeg zdravstvenog stanja i nastavlja se sa obnovom kroz tri pojasa oko starogradske jezgre. Cijeli proces obnove bit će realiziran kroz dvije i pol godine.

Urbana park šuma Pineta okružuje urbanu cjelinu starogradske jezgre Labina koja je zaštićena kao kulturno dobro i dio je značajnog krajobraza "Labin-Rabac-Prklog". Starost Pinete procjenjuje se na oko 120 godina.

Idejni projekt revitalizacije izrađen je 2018. godine kad je napravljena inventarizacija i analiza zdravstvenog stanja postojećih stabala na terenu. Inventarizacijom zdravstvenog stanja utvrđeno je 1201 stablo na području Pinete te su sva obuhvaćena pregledom u sklopu izrade projektne dokumentacije. Značajan broj stabala u dobrom ili zadovoljavajućem stanju bez obzira na njihovu dob dok se u 3. kategoriji nalazi 156 stabala koja su preporučena za uklanjanje (12,99%). 

Tijekom obnove preporučeno je korištenje crnogoričnih vrsta koje su već prisutne u Pineti. Prije svega su to crni bor (Pinus nigra), obični čempres (Cupressus sempervirens) te himalajski i atlaski cedar (Cedrus deodara i C. atantica). Navedene vrste prilagođene su postojećim stanišnim uvjetima, a za postojeća stabla običnog čempresa i cedrova u Pineti utvrđeno je vrlo dobro i zadovoljavajuće zdravstveno stanje. Od listača, preporučeno je korištenje autohtonih vrsta poput hrasta medunca (Quercus pubescens), maklena (Acer monspessulanum) te javora klena (Acer campestre).

Evidentirano je 111 stabala rijetkih i krajobrazno vrlo vrijednih vrsta za koje je preporuka da se zadrže i nakon obnove. Tu spadaju ponajprije stabla običnog čempresa, crne bazge, božikovine i više vrsta javora.

Osnovni kriteriji kod odabira novih stabala osim autohtonosti bili su zdravstveni kriterij, otpornost na moguće napade štetnih organizama te ekstremne klimatske uvjete, uvažavanje dosadašnjeg izgleda Pinete u vizuri grada Labina te lokalni ekološki uvjeti staništa.