Zdravljak: Koliko nam zapravo štete cigarete i alkohol? Previše! 12.04.2018.

O štetnosti pušenja duhana i konzumiranja alkohola kao da je sve već rečeno, ali uvijek ima podataka koji nas iznenade: jeste li znali da svakoga dana u svijetu od posljedica pušenja umre 11 tisuća ljudi, a da na svakog alkoholičara postoje još tri do četiri osobe koje posredno pate od posljedica njegova alkoholizma?

Pušenje duhana najvažniji je javnozdravstveni problem. Iako polako postaje obilježje siromašnijih i neobrazovanijih skupina ljudi, zabrinjava globalni porast pušenja cigareta u žena. Ukupno uzevši, pušači su bolesniji u odnosu na nepušače, izlažu se riziku od nekoliko desetaka bolesti povezanih s pušenjem, a ustraju li u pušenju, imaju 2 do 3 puta veću stopu smrtnosti od nepušača.

Već smo rekli da je pušenje jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika za aterosklerozu koja vodi začepljenju naših arterija, a time i do infarkta srca te mozga, kao i cirkulacijskih smetnji u nogama. Pušenje je izravno i snažno povezano s nastankom više vrsta raka, kao što su rak pluća (iako postoje vrste raka pluća koje nisu povezane s pušenjem), rak glave i vrata (posebno rak jezika, usne šupljine, grkljana), rak jednjaka, rak mokraćnog mjehura, a u manjoj mjeri i rak želuca i debelog crijeva, gušterače, bubrega, dojke te vrata maternice.

KOPB - još jedna teška i česta bolest povezana s pušenjem

Kao što je poznato, pušenje cigareta uzrokuje kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) koja obuhvaća tzv. kronični bronhitis te emfizem pluća). Kod te bolesti, pod djelovanjem cigareta, dolazi do propadanja tkiva pluća, što dovodi do simptoma i znakova bolesti.

Kako bih demonstrirao težinu ove bolesti, u čijoj je osnovi najčešće pušenje, evo nekoliko statističkih podataka: KOPB je na četvrtome mjestu najčešćih uzroka smrti u svijetu. U našoj zemlji oko 3000 ljudi svake godine podlegne ovoj bolesti (muškarci značajno više nego li žene), a od nje boluje čak oko 200 000 ljudi na svijetu. Kako je incidencija KOPB-a u porastu, postoje predviđanja da će 2020. godine od ove bolesti u svijetu umrijeti vrtoglavih šest milijuna ljudi, čime bi ova bolest preuzela treće mjesto na ljestvici uzroka smrti.

Pušači su češće na bolovanju, češće idu u invalidsku mirovinu. Naravno, što je pušački staž dulji, što više cigareta popušite, što cigarete imaju u sebi više štetnih tvari te što dublje uvlačite dim, veća je mogućnost da se teško razbolite.

Međutim, prve se smetnje, kao što su otežano disanje, nedostatak zraka (posebno u naporu), kašalj i češće infekcije dišnih putova javljaju kasno, nakon što bolest nijemo i tiho traje i napreduje godinama, te kad je oštećeno već mnogo plućnog tkiva.

Naravno, u to su vrijeme već značajno poremećeni testovi plućne funkcije (najčešće se izvodi spirometrija), a upravo ovim funkcionalnim ispitivanjima plućne funkcije možemo bolest otkriti značajno ranije nego li se pojave simptomi, zbog čega se svakom pušaču preporuča da s vremena na vrijeme izvrši ovaj test kako bi se procijenilo jesu li i u kojoj mjeri oštećena pluća! Kako bolest napreduje tijekom desetaka godina, smetnje su sve izraženije, bolesnik mora svakodnevno uzimati lijekove, a faze smirenja bolesti su sve kraće. Bolesnici mršave i tjelesno propadaju te nemali broj njih na kraju podlegne bolesti.

Prestanak pušenja najvažnija je mjera sprječavanja nastanka i napredovanja KOPB-a. Odbacivanje cigarete dokazano usporava neminovno propadanje funkcije pluća i produljuje život, to više što se ranije prekine pušiti. Ako ste pušač (aktivni ili pasivni), svakako se podvrgnite spirometriji kako bi se što prije otkrila bolest dok još nije uzela maha i dala simptome te dok se prestankom pušenja može spriječiti njeno napredovanje.

Pušenje cigareta ima ulogu i u nastanku nekih ne toliko opasnih bolesti koje, međutim, mogu i te kako zagorčavati život bolesnika, kao što su npr. gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), čir na želucu i dvanaesniku, neke upale krvnih žila, respiratorne infekcije i druge.

Skupa i štetna navika, opasna i za okolinu

Ukoliko pušite, pokušajte zbrojiti koliko ste novaca dosad potrošili na kupovinu cigareta te koliko ćete još morati na to potrošiti, i što biste za to sve mogli kupiti - odnosno, koje biste neostvarene želje tada ipak mogli ostvariti. Od novaca koje ste do sada "popušili" zasigurno bi se moglo financirati davno željeno putovanje, uređenje stana, možda i novi auto…

Pušači bi morali razmišljati o još jednom problemu, a to je pasivno pušenje ili pušenje iz druge ruke. Naravno da dim koji izdišu pušači i koji izlazi iz cigarete udišu i nepušači (među kojima su često i djeca) koji se nalaze u blizini pušača. Utvrđeno je da djeca roditelja pušača upravo zbog pasivnog pušenja imaju slabiju funkciju pluća nego li djeca nepušača. Rak pluća češći je u osoba koji pasivno puše nego li u onih koji ni na koji način nisu izloženi dimu cigareta.

Statistika kaže da 80 posto pušača želi prestati pušiti. To je zaista fantastičan podatak koji, između ostalog, govori da to nije lak posao. Neki su zaista snažni karakteri, koji kada odluče da više neće pušiti, to zaista i ostvare. Međutim, većini je ipak potrebna pomoć okoline, obitelji ili liječnika, kojima to mora biti važna profesionalna misija. Danas postoje razna farmakološka i nefarmakološka (npr. hipnoza) sredstva koja mogu pomoći u ostavljanju cigareta. Samo treba posegnuti za njima! Kao roditelji i društvo u cjelini, moramo svojoj djeci nepušenje predstaviti kao nešto normalno i poželjno.

Alkohol - kad je koristan, a kada štetan?

Umjerena i s kardiovaskularnog aspekta prihvatljiva količina alkohola definirana je kao najviše 30 do 40 grama alkohola na dan - što je sadržano u dva decilitra vina ili pola litre piva ili pak 0,3 decilitra nekog žestokog pića. Samo navedene količine alkohola štite od pojave srčanog i moždanog udara, a sve što je iznad toga ima posve suprotan učinak, dakle pogoduje nastanku kardiovaskularnih bolesti i zbog toga je štetno! Što više popijete u odnosu na preporučene količine alkohola, to je veći rizik za pojavu navedenih bolesti.

Odgovor na to pitanje skriva se u količini i odnosu prema konzumiranju alkoholnih pića. I Homer Simpson je bio poprilično strog prema alkoholu kada je rekao: "Nazdravljam alkoholu, izvoru i rješenju svih životnih problema!" Naravno da će nas psihijatri uvjeravati da je najbolje da alkohol uopće ne konzumiramo jer već i male količine mogu postupno voditi u ovisnost, što je točno ako smo ovisnička struktura ličnosti. Međutim, neki drugi stručnjaci, npr. kardiolozi, imaju donekle drugačiji stav.

Kao što smo već rekli u ranijim emisijama, djelovanje alkohola na pojavnost srčanog ili pak moždanog udara je dvojako. To je izuzetno značajno i ne smije se zaboraviti niti izokrenuti! Svakodnevna potrošnja male, ili kako se to u medicinskoj literaturi kaže "umjerene" količine alkoholnog pića, ima zaštitni, tj. povoljni učinak na spomenute kardiovaskularne bolesti.

Često možemo čuti da je crno vino zbog sadržaja posebnih tvari u sebi "zdravo za srce", što je točno, ali ponovo napominjem: nije uputno prekoračiti preporučene količine ovog alkohola.

Zloćudne bolesti i bolesti jetre

Alkohol je, također, povezan s nastankom mnogih vrsta raka, kao što su rak usne šupljine, jednjaka, grkljana, ždrijela, debelog crijeva (posebno njegova završenog dijela), jetre, dojke u žena, a moguće i raka želuca te prostate.

Prekomjerno konzumiranje alkohola izaziva i druge teške bolesti. Jedna od njih, koja je izravna posljedica alkohola, jest alkoholna bolest jetre. I vrapci na grani znaju da alkohol direktno oštećuje jetru, a oštećenja se kreću u širokoj lepezi, od najblažih pa do onih najtežih, opasnih po život, što sve ovisi o količini konzumiranog alkohola, vremenskom periodu u kojem ga koristimo, ali i o individualnim razlikama među pojedincima.

Naime, alkohol se razgrađuje uz pomoć više enzimskih sustava kojima raspolaže naše tijelo. Kapacitet svakog od tih sustava, pa tako i ukupna sposobnost za metaboliziranje, tj. razgradnju alkohola, izrazito je varijabilna od osobe do osobe, a dijelom je određena etničkim, spolnim i  genetskim čimbenicima. Ovdje treba reći da je, ukupno uzevši, alkohol opasniji za žene nego li za muškarce - one su osjetljivije na njegovo loše djelovanje pa će jednaka količina alkohola više naškoditi "ljepšem" spolu, nego li onom "jačem", što je opet posljedica razlika u metaboliziranju alkohola u jetri muškaraca i žena. To je još jedan dokaz da su "muškarci s Marsa,  a žene s Venere".

Pijenje naše društvo na dvoličan način najprije prihvaća, pa čak i potiče, a zatim odbacuje one koji se više ne mogu kontrolirati, stoga je vrlo teško nekome ukazati na to da je prešao tu nevidljivu granicu prekomjernog opijanja. Postoje četiri pitanja za brzu procjenu (tzv. CAGE upitnik): (1) Jeste li ikada pomislili da biste morali manje piti? (2) Jesu li vas ljudi "gnjavili" i kritizirali da previše pijete? (3) Jeste li ikada osjećali krivnju zbog toga što pijete? (4) Jeste li ikada imali potrebu za pićem odmah ujutro nakon ustajanja kako biste smirili živce ili prekinuli mamurluk? - Dva potvrdna odgovora na bilo koja od ovih pitanja ukazuju na potencijalni alkoholizam i potrebu za savjetovanje sa stručnjakom. Na svakog alkoholičara – a procjena je da ih je u Hrvatskoj između 200 i 250 tisuća – računa se da su još tri do četiri bliske osobe pogođene njegovom bolesti, što nas dovodi do milijun ljudi, odnosno gotovo četvrtine stanovništva u Hrvatskoj, koji na izravan ili neizravan način pate zbog alkoholizma i njegovih posljedica. Jedna od najtežih posljedica svakako je traumatično odrastanje djece alkoholičara, koji im kao roditelji nude izrazito loš model nošenja sa životom, što se zatim prenosi i na buduće generacije. (T.P.Č.)

I upravo se tu krije odgovor na pitenje koje često čujemo u našim ambulantama: "Zašto sam ja dobio bolest jetre, a moj susjed Frane koji pije dva puta više od mene je zdrav ko’ dren, iako stalno pijan ko’ čep?"  Jednostavno, zato jer smo svi različiti i što različito metaboliziramo alkohol.

Masna jetra, alkoholni hepatitis i ciroza jetre

Najblaži oblik alkoholne bolesti jetre je tzv. masna jetra, u kojoj se, zbog neprimjerenog korištenja alkohola, u jetri prekomjerno nakuplja mast, što može uzrokovati oštećenje jetrenih stanica. Ovaj oblik bolesti jetre može u potpunosti nestati ako prestanemo piti.

Teži oblik je tzv. alkoholni hepatitis, u kojeg dolazi do jakog propadanja jetrenih stanica, uz određeni stupanj popuštanja funkcije jetre. Ovo je teška bolest od koje se može umrijeti.

Ipak, najteži oblik alkoholne bolesti jetre jest ciroza jetre u koje, uz propadanje jetrenih stanica, postoji i pojačano stvaranje vezivnog tkiva u jetri, koje zamjenjuje normalno tkivo jetre. Bolest je obilježena otokom trbuha (zbog pojave vode u trbuhu) i nogu, žuticom, sklonošću krvarenjima (pa tako i iz probavne cijevi), oštećenjem mozga zbog čega se javlja smetenost i dezorijentiranost te tremor ruku.

I u alkoholnom hepatitisu i u cirozi jetre (koji u prosjeku nastaju ako se konzumira oko 160 g alkohola na dan kroz nekoliko godina) teško su promijenjeni laboratorijski nalazi koji govore o integritetu jetrenih stanica i funkciji jetre. Opisane promjene u cirozi jetre su nepovratne, i najvažnije što se može učiniti je potpuni prestanak uzimanja alkohola, kako bi se spriječilo daljnje propadanje ionako smanjene količine zdravih jetrenih stanica - dok ne postane prekasno, tj. dok stanje ne postane nespojivo sa životom. Osim toga, koristi se više lijekova te postupaka koji pružaju simptomatsku pomoć, a danas se u određenog broja bolesnika može pristupiti i presađivanju jetre.

Alkoholizam - teška bolest ovisnosti

Na kraju, ne zaboravimo još jedan izuzeteno važan aspekt alkoholizma. To je teška bolest ovisnosti, a neki podaci govore da je oko polovice fatalnih prometnih nesreća i ubojstava počinjeno pod utjecajem alkohola. Na kraju, treba znati da dugogodišnji ovisnici o alkoholu u prosjeku žive oko 15 godina kraće od onih koji to nisu.

Za kraj ove teme, jedan mudar savjet: "Izaberite bitku dovoljno veliku da bi bila važna i dovoljno malu da bi je mogli dobiti!". Prestanak pušenja ili prekomjernog opijanja upravo je takva bitka, jedna od najvažnijih u vašem životu, koju svakako možete dobiti.

(U sljedećoj emisiji govorit ćemo o stresu, sindromu izgaranja i posezanju za sedativima, antidepresivima, opijatima...)

-----------------------------

Doc. dr. sc. Toni Valković, internist hematolog, odjelni liječnik u Zavodu za hematologiju, reumatologiju i kliničku imunologiju Kliničkoga bolničkog centra Rijeka i redovni profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci