Hrvatski radio

Radio Rijeka

18:05 / 08.03.2018.

Autor: Hrvatski Radio

Zdravljak: Važnost prevencije - jer najviše što možemo učiniti za zdravlje jest spriječiti bolest 08.03.2018.

I najdulji put počinje prvim korakom - pa i briga o svome zdravlju (Foto: Pixabay)

I najdulji put počinje prvim korakom - pa i briga o svome zdravlju (Foto: Pixabay)

Foto: - / -

I najdulji put počinje prvim korakom - pa i nova serija emisije "Zdravljak", u kojoj ćemo uz stručnu pomoć dr. Tonija Valkovića govoriti o prevenciji najtežih bolesti današnjice. Često zanemarujemo važnost prevencije, a ona je, uza sav razvoj i napredak medicine, još uvijek najviše što možemo učiniti za naše zdravlje.

Sadržaj koji slijedi valja shvatiti kao prvi korak k boljem zdravlju te duljem i kvalitetnijem životu za one koji taj korak još nisu učinili, ili su ga učinili, ali je pred njima dug put koji moraju preći. 

Kao liječnik koji većinu svog profesionalnog vremena provodi uz krevet ljudi oboljelih od najtežih bolesti te koji stalno prati novosti na ovom polju (koje su u posljednje vrijeme zaista sjajne) došao sam do nekih zaključaka za koje mislim da jednako vrijede za sve ozbiljne bolesti koje odnose najviše života u našem društvu.

Neupitno je da novi lijekovi i postupci koji se koriste u borbi protiv određenih bolesti zaista značajno, neki i revolucionarno, unaprjeđuju liječenje te produljuju i poboljšavaju život bolesnika. No, jednako tako zapazio sam da usprkos tome mnogi od tih tzv. pametnih lijekova, često ne mogu izliječiti teške bolesti, već ih samo privremeno kontrolirati u nekih bolesnika.

Prevencijom možemo utjecati na gotovo sve bolesti i uzroke smrti, na neke više, na neke manje. Prema službenim podacima EU za 2014. godinu, Hrvatska je jedna od zemalja s najvećom smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava, srčanih bolesti i raka. Od cirkulacijskih bolesti smrtnost je u našoj zemlji 306 stanovnika na sto tisuća ljudi - veću smrtnost imaju jedino Letonija, Latvija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Češka. Još su porazniji podaci za srčane bolesti, od kojih u Hrvatskoj na stotinu tisuća stanovnika umire njih 336, a veću smrtnost ima jedino Mađarska. 

Dakle, koliko god je napredak u medicini izrazit i zadivljujuć, još uvijek su teške bolesti, kako zloćudne, tako i one nezloćudne, kada jednom uzmu maha, u konačnici najčešće pogubne

Baš zbog toga, najviše što možemo učiniti za naše zdravlje, sada i ovdje, još uvijek je sprječavanje razvoja bolesti ili barem njeno rano prepoznavanje i liječenje. I to je bit svega - jednostavna, gotovo banalna, ali najučinkovitija strategija kojom u ovom trenutku raspolažemo kako bismo umanjili posljedice teških oboljenja koja haraju današnjicom.   

Glede toga moramo, s jedne strane, poznavati najvažnije činjenice o bolestima, a s druge strane, htjeti sudjelovati u borbi za svoje zdravlje i u tome sudjelovati bez fige u džepu.

Na tom tragu, govorit ću zapravo o sprečavanju nastanka najčešćih i najpogubnijih bolesti našeg vremena i podneblja (što nazivamo primarnom prevencijom), kao i njihovom ranom prepoznavanju u trenutku kada još nisu uzele maha, dakle kada su još ukrotive i kada posljedice nisu pogubne (čime se pak bavi sekundarna prevencija).

Iako je ovakvih tekstova mnogo i svakodnevno ih možemo pročitati u časopisima ili na internetskim stranicama, ova bi inačica trebala biti kratka, jasna, zanimljiva, cjelovita te utemeljena na najnovijim znanstvenim saznanjima. I što je najvažnije - motivirajuća.

U ovim razmišljanjima ne bi trebalo biti isključivosti koje hvale i zagovaraju samo ovaj ili onaj pristup prehrani, načinu života ili bolesti, ne uzimajući u obzir posebnost svakog od nas, kao i osobitosti našeg podneblja i vremena u kojem živimo.

Neke od bolesti o kojima će biti riječi izučavaju upravo specijalizacija te uža specijalizacija kojima se bavim – interna medicina i hematologija - a nekima se pak bave druge medicinske struke. Zbog pokušaja da u tim slučajevima izbjegnem nekompetentnost, zadržat ću se uglavnom na osnovnim medicinskim činjenicama koje bi trebao poznavati svaki liječnik, a koje su važne za širu publiku.   

Stoga, neka podaci i misli koje slijede budu razlog za razmišljanje o sebi, svojim životnim navikama i odnosu prema zdravlju i bolesti, a onda i motiv da se nešto učini i promijeni nabolje. Iako možda zvuči dramatično i neskromno, uzimajući u obzir statističke zakonitosti, nekima od slušatelja ovo je početak puta koji im može promijeniti sudbinu nabolje ili čak spasiti život.

Time ove riječi i misli dobivaju pravi smisao, a moj trud ispunjenje. Nitko se ne može vratiti i početi sve ispočetka, no svatko može početi od ove točke i stvoriti posve nov završetak, rekao je Dan Zadra.

O važnosti informacija i znanja

Za početak, pokušat ću Vas uvjeriti u važnost sprječavanja, tj. prevencije bolesti.

Čitav niz ozbiljnih i priznatih znanstvenih istraživanja s područja medicinske sociologije iz druge polovice 20. stoljeća pokazalo je da su obolijevanje, smrtnost, duljina i kvaliteta života u izravnoj vezi s pripadnošću određenoj socijalno-ekonomskoj grupi: u najnepovoljnijem položaju su oni s dna i margine društva, tj. najniže socijalno-ekonomsko grupe, dakle neobrazovani,  siromašni, nezaposleni.

Obrnuto, oni koji zarađuju više, znaju više te imaju više društvene moći, uživaju i bolji zdravstveni standard. Nažalost, to je jedan od izvora socijalne i zdravstvene nejednakosti protiv koje se moramo boriti svim snagama. Ove se razlike očituju od samog rođenja, tijekom odrasle dobi, pa sve do starosti. Jedno od istraživanja provedeno u Francuskoj krajem prošlog stoljeća utvrdilo je da je očekivano trajanje života sveučilišnog predavača čak za devet godina dulje negoli nekvalificiranog radnika. 

Prema podacima Hrvatskoga zavoda za statistiku za 2014. godinu, najčešći uzrok smrti su bolesti cirkulacijskoga sustava (47%), slijedi rak (28%), zatim nesreće i otrovanja, pa bolesti dišnoga sustava (4%) itd. Što se tiče raka, najčešće se umire od raka pluća, debelog crijeva i dojke. U zemljama Europske unije je u razdoblju od 2004. do 2014. godine došlo do značajnog pada smrtnosti od ishemijske bolesti srca za 32,7% u muškaraca i 36,8% kod žena. Nažalost, ovako dobrih trendova u nas još uvijek nema. 

Nadalje, utvrđeno je da pripadnici nižih socijalno-ekonomskih slojeva, u usporedbi s pripadnicima viših slojeva, iako trpe veći broj simptoma, kasnije (često i prekasno) odlaze liječniku - obično kad su onemogućeni normalno obavljati kućne i profesionalne zadatke. Istraživanja s istim ili sličnim rezultatima, provedenih u Europi, SAD-u i Kanadi, ima napretek. Zanimljivo je da se navedena nejednakost očituje u svim osnovnim uzrocima smrti - bolestima srca i krvnih žila, tumorima, ali i nesrećama te zaraznim bolestima. 

I u književnosti je prepoznat ovaj problem, pa je Dušan Radović ustvrdio da je bolest sirotinjska sudbina i bogataška kazna.

Što je tome razlog? Naravno da pripadnici nižih socijalno-ekonomskih slojeva žive u lošijim uvjetima, što obuhvaća lošije uvjete stanovanja, nezdravije uvjete na radnom mjestu, neadekvatnu prehranu, prekomjerno uživanje u alkoholu i cigaretama te često imaju problem prostorne i financijske (ne)pristupačnosti zdravstvenih ustanova, što sve uzima danak u češćem obolijevanju i unesrećivanju te većoj smrtnosti i invalidnosti. 

Međutim, u još jednom grmu leži zec i upravo tome želim dati naglasak. 

Preventivno ponašanje, što znači obavljanje povremenih preventivnih pregleda te zdravstvenih akcija kojima je cilj spriječiti, tj. rano otkriti bolesti (npr. cijepljenje, zaštita djece i mladih, preventivni ginekološki pregledi i slično), značajno je više zastupljeno u višim društvenim slojevima, negoli u onim nižima, što su ustvrdili mnogi znanstvenici. 

Važan uzrok toga problema je neznanje, tj. nepoznavanje osnovnih činjenica o bolestima, njihovim uzrocima i simptomima te o mogućnostima njihova sprečavanja, odnosno preventivnog djelovanja. Jedino ako nešto znamo, možemo se i ponašati u skladu s time te spriječiti neželjene posljedice. Dakle, dostupnost i poznavanje pravih činjenica i informacija vezanih za sprječavanje i rano prepoznavanje bolesti predstavlja pravu moć!

S tim u vezi, po mom skromnom sudu, vjerojatno, najvažniji događaj u povijesti medicine, koji je spasio ponajviše života i zaista revolucionarno unaprijedio zdravlje i medicinu uopće, jest Jennerovo otkriće cjepiva (vakcina) koje sprječavaju nastanak bolesti u cijepljenih pojedinaca, dakle djeluju preventivno. Uzmimo kao primjer velike boginje, strašnu zaraznu bolest koje se mnogi sjećaju kao prave pogibelji koja sije smrt i paniku. Ove bolesti na svijetu više nema, upravo zahvaljujući cijepljenju. 

Slijedi još  jedan primjer važnosti preventivnog djelovanja. Jedna od rijetkih vrsta raka kojoj se značajno smanjuje i pobol i pomor je rak vrata maternice. To možemo zahvaliti prvenstveno preventivnim ginekološkim pregledima te uzimanju uzoraka za citološki pregled stanica koje dobivamo iz vrata maternice, u kojima je moguće otkriti najranije promjene koje vode prema ovoj bolesti ili njenu ranu fazu, kada je izlječenje moguće postići u najvećeg broja žena. 

Zaključimo starom krilaticom koja, naravno, ima mnogo ograničenja i koju ne smijemo shvatiti jednoznačno, ali koja odražava sažetak ovog poglavlja: preventiva ispred kurative ili, kako bi svatko mogao razumjeti, sprječavanje bolesti ispred liječenja same bolesti ili, drugim riječima, bolje spriječiti nego liječiti.

Dodao bih još: znanje-imanje ili pak znanje je moć jer moramo poznavati osnovne činjenice vezane uz sprječavanje i pravovremeno otkrivanje bolesti, kako bismo se onda njima mogli i okoristiti.

Vratimo se još jednom na izvor istočnjačke mudrosti koja istovremeno plijeni jednostavnošću i dubinom, ovaj put sentencijom Lao-CeaDaj čovjeku ribu i nahranio si ga taj dan. Nauči ga loviti ribu i nahranio si ga za čitav život. 

(U sljedećoj emisiji govorit ćemo o važnosti mediteranske prehrane i hrane našega podneblja...)

--------------

Doc. dr. sc. Toni Valković, internist hematolog, odjelni liječnik u Zavodu za hematologiju, reumatologiju i kliničku imunologiju Kliničkoga bolničkog centra Rijeka i redovni profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Emisija

Zdravljak: Kako spriječiti najteže tjelesne bolesti? [ARHIVA]

Poslušajte našu još uvijek vrlo traženu i slušanu seriju emisija iz proljeća 2018. godine, u kojima internist hematolog doc. dr. sc. Toni Valković iz KBC-a Rijeka govori o prevenciji najtežih bolesti današnjice.

Poslušajte u Slušaonici