25 godina poslije - sjećanje na Oluju

25 godina poslije - sjećanje na Oluju

Foto: Nel Pavletić / Pixsell

U završnoj oslobodilačkoj vojno-redarstvenoj akciji Domovinskog rata, koja je pod nazivom "Oluja" počela prije 25 godina, oslobođeno je preko deset tisuća četvornih kilometara područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, koja su četiri godine bila pod okupacijom pobunjenih Srba.

Radio Rijeka u Oluji
Praćenje aktivnosti uoči, za vrijeme i nakon četverodnevne akcije Oluja bio je još jedan od važnih zadataka i profesinalnih izazova novinarima i tehničarima HRT Radio Rijeke tijekom Domovinskoga rata. Brojne su se ekipe izmjenjivale na terenu, a u nekim je trenucima Radio Rijeka bila jedina veza hrvatskih vojnika i njihovih obitelji.
Pritom se "u hodu" učilo ratnome novinarstvu da se slučajno prilikom izvještavanja ne bi odale neke strateške pozicije ili bilo što što bi moglo naškoditi odvijanju pojedinih akcija. Nakon oslobodilačke akcije Oluja, umjesto tadašnjega neprijateljskog Radio Korenice, novinari i tehničari Radio Rijeke u Korenici su uspostavili dopisništvo Hrvatskoga radija - Radio Korenicu. (L. D. F.)

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara, stoji u podacima Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade HV-a oslobodili Knin. Dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. 

U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna. Istodobno, operacijom Oluja hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća.

U akciji sudjelovalo dvjesto tisuća ljudi

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana, operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar StipetićMiljenko CrnjacLuka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko dvije stotine tisuća ljudi.

U dokumentu Kronologija Domovinskog rata, koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici, stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.

Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tijekom akcije u javnim je medijima neprestano ponavljan poziv predsjednika RH hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj jer su im, na temelju Ustava, zajamčena sva građanska prava. 

Ipak, najveći je dio Srba iz samoproglašene Krajine u Hrvatskoj, na zahtjev svoga političkog i vojnog vodstva, napustio Hrvatsku. Zapovijed o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrkšić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik Krajine. Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a, stoji u Kronologiji.

Žrtve na obje strane

Centar navodi da je u operaciji "poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1.100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo", dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".

Ističu i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena "kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti". Prema izvještaju Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava, tijekom i nakon operacije Oluja ubijeno je 667 civila.

Osim hrvatskih sudova, zločine iz Oluje rasvjetljavao je i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, sa sjedištem u Haagu.

U studenom 2012. žalbeno vijeće Haškog suda donijelo je oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nakon što je sud odbacio zaključke raspravnoga vijeća, prema kojima su Gotovina i Markač sudjelovali u "udruženome zločinačkom pothvatu", kao i optužbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, a sud je Gotovinu i Markača oslobodio i zapovjedne odgovornosti. Državno odvjetništvo u više je navrata odbacivalo tvrdnje da nitko nije procesuiran za zločine počinjene nad srpskim civilima za vrijeme i nakon akcije.

Pogledajte kako su Rijeka i Opatija u kolovozu 1995. godine dočekali branitelje nakon povratka s bojišta:

Komentari