52. obljetnica potonuća: zašto je Peltastis ronilačka atrakcija?

52. obljetnica potonuća: zašto je Peltastis ronilačka atrakcija? 52. obljetnica potonuća: zašto je Peltastis ronilačka atrakcija?
Foto: Danijel Frka / Hrvatska tehnička enciklopedija Foto: Danijel Frka / Hrvatska tehnička enciklopedija
Spomen na poginule (Foto: Albert Petrović / HRT - Radio Rijeka) Spomen na poginule (Foto: Albert Petrović / HRT - Radio Rijeka)
Boris Jelenović između knezova krčkih drži vijenac (Foto: Albert Petrović / HRT - Radio Rijeka) Boris Jelenović između knezova krčkih drži vijenac (Foto: Albert Petrović / HRT - Radio Rijeka)
Treba imat sreće: da je Peltastis bio malo više lijevo, nasukavanje bi bilo blaže (Foto: Albert Petrović / HRT - Radio Rijeka) Treba imat sreće: da je Peltastis bio malo više lijevo, nasukavanje bi bilo blaže (Foto: Albert Petrović / HRT - Radio Rijeka)

Olupina teretnoga broda Peltastis, potonuloga 1968. kraj Šila na Krku (Foto: Danijel Frka / Hrvatska tehnička enciklopedija)

Članovi Ronilačkog centra Neptun iz Šila, uz potporu Turističke zajednice Općine Dobrinj i udruge Knezovi krčki Frankopani, u utorak 7. siječnja nastavili su tradiciju i u more spustili vjenčić u spomen na osmoricu pomoraca stradalih u potonuću grčkog broda Peltastis ispred obale Krka.

Grčki brod Peltastis, teretni brod nosivosti 874 tone, nešto duži od 60 metara, sagrađen je i porinut u more pod nazivom Alsterpark u brodogradilištu Kremer Sohn na sjeveru Njemačke krajem 1952. godine. Bio je namijenjen obalnoj plovidbi. 

1967. godine kupila ga je grčka kompanija CHR M. Sarlis & Co. iz Pireja. Sada pod imenom Peltastis, brod je 7. Siječnja 1968. Isplovio, nakrcan drvom, iz Jurjeva prema Rijeci. U noći 8. siječnja dogodila se tragedija - u 3:50 sati brod Peltastis potonuo je otprilike na pola puta između Šila i Klimna. Poginulo je sedam članova posade i kapetan Theodoros Belesis, a četiri mornara preživjela su havariju uz teške ozljede. Kapetan Belesis oglušio se na upozorenje lučkog kapetana u Jurjevu da ne isplovljava zbog jake bure, a ona je u noći počela puhati orkanskom snagom.

Brod Peltastis danas je u relativno dobrom stanju. Leži skoro okomito na smjer obale, pramcem okrenut prema obali Krka. Vrh pramca nalazi se na dubini od 15 metara, dok je najdublji dio broda - vijak na dubini od 33 metra. Zbog male dubine, olupina je idealna za sve kategorije ronilaca, piše, među ostalim, Milovan Kirinčić na portalu Otok Krk.

Ceremoniju polaganja vijenca za poginule s Peltastisa 2005. godine počeo je voditelj Ronilačkog centra Neptun Boris Jelenović koji u prostorijama centra čuva zanimljive dokumente, poput fotografije saponiziranog tijela kapetana broda pronađenog nakon deset mjeseci.

"To je zanimljivo. Dogodio se, kažu, taj proces saponizacije koji je očuvao tijelo u kaputu. Jasno se vidi da je riječ o osobi, a pronašli su ga austrijski ronioci. Nažalost i komandni most i ostatak broda je poharan od istih ronilaca. Ljudi vole uzeti suvenire, ali je danas situacija drugačija. I mi i drugi centri koji gravitiraju olupini, pomno pazimo da nitko ništa ne otuđi", govori Jelenović.

"Što se tiče preživjele posade, njih četvorica su prošli s teškim ozljedama. Imali su amputacije, a zanimljivo da se nitko od njih poslije nije javio ljudima koji su ih spasili, tako da nemamo saznanja o njihovoj daljnjoj sudbini. Sad je za to vjerojatno i kasno... Inače, taj brod je baš imao peh, jer da je udario petnaestak metara lijevo, onda bi se nasukao i ne bi bilo žrtava. Ovako, udario je u strmu obalu i potonuo", tumači Jelenović.

Od prošle godine ceremoniju polaganja vijenaca pomažu članovi Udruge Knezovi krčki Frankopani, pa je knez Petar Kopanica ove godine napravio vijenac pun simbolike: vijenac je lovorov, opleten hrvatskom trobojnicom, ukrašen smiljem, ulikom i kaduljom, a osam školjaka simbolizira osam žrtava.

"Inače i mi imamo u Puntu običaj bacanja vijenca u more u na blagdan Svetog Nikole, 6. prosinca i to se čini odvajkada, u blizini crkve Svetoga Mikule i tom prilikom se izvodi Mantinjada. Čim smo doznali za ovaj događaj, nazvali smo Borisa i on nas je pozvao da se uključimo. Ono što mi se čini simbolično je da je danas predivan dan, ali - kad ti domaći ljudi kažu bura će, nevera će, treba ih slušat, treba more poštovat!" govori Kopanica. Poslušajte prilog:

Krčani u spomen na grčke morepolovce, pripremio Albert Petrović

Komentari