7.RIK: Je li govor slobodan samo kad je oslobođen od mržnje?

7.RIK: Je li govor slobodan samo kad je oslobođen od mržnje?

Foto ilustracija: Ivo Čagalj / Pixsell

Sloboda govora i govor mržnje tema je Riječkog interdisciplinarnog kongresa na Filozofskom fakultetu. Pitanje je li zabrana uvreda u javnom prostoru uskraćivanje slobode govora ili je govor slobodan samo kad je oslobođen od mržnje, uvijek je aktualno. U našim zakonima nije jasno određena granica.

"Na našim smo prostorima svjedoci sve češćeg govora mržnje protiv nacionalnih, rasnih ili drugih manjina. Ovim kongresom želimo dati na važnosti upravo njima te raspravljati o njihovoj slobodi govora u javnome prostoru", rekao je u ime organizatora rasprave predsjednik Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Marko Barberović. Dodaje kako smo svjedoci da se novinarima, komičarima, ali i običnim ljudima uskraćuje sloboda govora u javnom prostoru, što u 21. stoljeću ne bi trebao biti slučaj.

Američko zakonodavstvo, za razliku od europskog, slobodu govora kao veću vrijednost štiti prvim amandmanom na Ustav SAD-a. No čak ni u SAD-u ne postoji konsenzus oko pitanja potpune slobode govora, pa i onog pejorativnog. I u Americi postoji doktrina koja drži da slobodu govora treba ograničiti ako govor mržnje potiče na nasilje, rekla je filozofkinja Julija Perhat koja navodi kako preporuka ministarskog Vijeća Europe govori da bi se govor mržnje trebao sankcijama ograničiti ako je izražavan prema neprivilegiranim manjinama. 

Aneta Vladimirov izrekla je tezu kako je sloboda govora pitanje privilegija; naime, ugrožene manjine nemaju ni slobodu niti pristup javnom prostoru. Nataša Lah je upozorila na tanku granicu kada pejorativ izlazi iz svijeta ideja i prelazi u moćno oružje. "Ugrožavanje nečijeg življenja ne može spadati u slobodu govora", rekla je Lah. Nenad Mišćević je dodao da se uvrede ne percipiraju jednako u različitim društvima i jezicima. A hrvatski jezik obiluje pogrdnim izrazima, no nije jednako uputi li ih satiričar političaru ili moćnik pripadniku obespravljene manjine.

Na 7. Riječkom interdisciplinarnom kongresu prvog se dana govorilo o pejorativima, satiranju satire, patnji i estetizaciji mržnje, mržnji kao društvenosti i imunitetu manjine te o govoru mržnje na društvenim mrežama. Rasprava se nastavlja u petak 15. studenog temama o grafitima kao prostoru slobode, govoru humanista te slobodi novinarske satire.

Poslušajte što su o viđenju slobode govora rekli Marko Barberović i Julija Perhat:

Sloboda govora, pripremila Neva Funčić

Komentari