"Ako u kamionu lete ptice, je li kamion lakši?" Po odgovor na izložbu!

"Ako u kamionu lete ptice, je li kamion lakši?" Po odgovor na izložbu! "Ako u kamionu lete ptice, je li kamion lakši?" Po odgovor na izložbu!
Željko Kipke, Redeo Rebus Ante Circinum - 1988 (detalj) Željko Kipke, Redeo Rebus Ante Circinum - 1988 (detalj)
Aram Bartholl, Bring your own disc (and crush it) (Foto: Vinciane Verguethen, Drugo more) Aram Bartholl, Bring your own disc (and crush it) (Foto: Vinciane Verguethen, Drugo more)
Antun Maračić, Maksimir 23. lipnja 2007. (Foto: Drugo more) Antun Maračić, Maksimir 23. lipnja 2007. (Foto: Drugo more)
Branka Cvjetičanin, Oslobođenje Toma (Foto: Drugo more) Branka Cvjetičanin, Oslobođenje Toma (Foto: Drugo more)

Vizual izložbe (Foto: Drugo more)

Odgovor na pitanje iz naslova ne znamo, ali to je naziv skupne izložbe u Filodramatici, koja se bavi znanjem u suvremenom dobu, s fokusom na ono znanje do kojega dolazi umjetnost. Postoji li danas još umjetničko znanje koje naglasak, umjesto na znanstvene činjenice, stavlja na osjetilnu spoznaju?

Ako u kamionu lete ptice, je li kamion lakši? Inspiracija za ime izložbe je istoimeni članak objavljen 2015. godine u časopisu The New Scientist, koji je ukazao na probleme oslanjanja isključivo na racionalno mišljenje u spoznajnom procesu. Ukratko, odgovor je - ne, kamion nije lakši. Točnije rečeno, ponekad je lakši, ponekad teži, što ovisi o smjeru potiska krila. Do tog je zaključka, a na poticaj popularne američke televizijske emisije "Mythbusters", došao David Lentink sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji. Lentink je sa skupinom suradnika osmislio sistem za mjerenje aerodinamičkih sila koje proizvode ptice u letu. Ako je zamah krila pacifičke papige bio prema gore, uređaji nisu mogli izmjeriti nikakav vertikalni potisak, pa je papiga efektivno bila bez težine. Ako je zamah krila bio prema dolje, sila zamaha bila je toliko velika da je papigu činila dvostruko težom. Kako ptice, međutim, mašu krilima u različito vrijeme, kamion je u prosjeku zadržao istu težinu.

Šestero domaćih i međunarodnih suvremenih umjetnika, po izboru kustosa Klaudija Štefančića, svojim radovima pokušavaju ponuditi odgovore na ta pitanja. Naše je suvremeno doba obilježeno znanstvenim i tehnološkim razvojem, i to je temelj sveukupnoga "službenog" znanja. Međutim, postoji i ono "drugačije" znanje koje prikupljaju i razvijaju umjetnici i umjetnost – ali ona svoju moć spoznaje oslanja na sasvim druge temelje: na estetsko iskustvo, naspram znanstveno utvrđenih i izračunatih brojeva, zakona i činjenica.

Izložba okuplja radove domaćih i stranih umjetnika Arama BarthollaBranke CvjetičaninŽeljka KipkeaAntuna MaračićaNike Radić Erice Scourti.

Poznati hrvatski slikar Željko Kipke predstavit će kratki film "Bulevar 9 života u 12 figura i P.S." i sliku "Redeo Rebus Ante Circinum", koju je za potrebe ove izložbe iz svojeg fundusa ustupio zagrebački Muzej suvremene umjetnosti.

Među izloženim radovima bit će i knjiga "The Outage" londonske umjetnice, redateljice i spisateljice Erice Scourti, odnosno njezina biografija napisana uz pomoć svih informacija o njoj koje postoje na internetu (e-mailovi, profili na društvenim mrežama, različite aktivnosti na mreži, itd.), ukazujući na probleme stjecanja znanja pukim gomilanjem informacija.

Berlinski umjetnik Aram Bartholl predstavit će instalaciju "BYOD – Bring your own disc (and crush it)", koja poziva posjetitelje na uništavanje kompjuterskih diskova za pohranu podataka. Činom uništavanja Bartholl nastoji podsjetiti na situaciju u kojoj su se 2013. godine našli novinari i urednici The Guardiana, koje je britanska vladina agencija GCHQ natjerala na uništavanje diskova koji su sadržavali dokumentaciju o strahovitim razmjerima državnog nadzora od strane američke i britanske vlade, koju im je dostavio jedan od najpoznatijih svjetskih zviždača Edward Snowden.

Izložba se otvara u četvrtak 11. travnja u 20 sati i ostaje otvorena do 30. travnja. Moguće ju je razgledati svakog radnog dana od 17 do 20 sati, a ulaz je slobodan. Organizator je Udruga Drugo more, a program su podržali Zaklada Kultura nova, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te Odjel za kulturu Grada Rijeke.

Na izložbi će također biti prikazana serija fotografija "Maksimir 23. lipnja 2007." likovnog umjetnika, kustosa i kritičara Antuna Maračića, instalacija "Oslobođenje Toma" konceptualne umjetnice Branke Cvjetičanin – inspirirane zagrebačkim stanom Toma Gotovca, i videorad "Cigareta s Goranom" multimedijalne umjetnice Nike Radić.

Umjetnički radovi prikazani na ovoj izložbi na različite se načine referiraju na diskurse znanja. Kada bi među njima ipak tražili neko zajedničko polazište, to bi svakako bilo nepovjerenje prema temeljnim postulatima pozitivizma – jedinstvo znanosti (prirodnih i društvenih) i razlikovanje znanstvenih od neznanstvenih tvrdnji. No možda njihova najvažnija srodnost leži u saznanju da je ono što ne znamo ili ne možemo znati važno koliko i ono što (mislimo da) znamo, zapisao je kustos izložbe Klaudio Štefančić. Poslušajte razgovor:

Klaudio Štefančić: Umjetnici kao subverzivci i propitivači, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Antun Maračić: U Maksimiru 23. lipnja 2007., pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Željko Kipke: Ekplodirajuće perspektive, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Štefančić: Hommage Branke Cvjetičanin Tomu Gotovcu, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Komentari